hrvatski

Stakleni recipijenti s otiskom novca

Posebno poglavlje u izučavanju antičkog staklarstva pripada reljefnim žigovima koji se javljaju na dnu različitih staklenih recipijenata. U tu kategoriju spadaju i reljefni žigovi sotiskom novca. Na prostoru nekadašnjeg Rimskog Carstva do sada je pronađeno 27 primjeraka s ovakvim otiscima. Iz Italije potječe 15 dna, jedan iz Engleske (London), dok se za 4 primjerka ne zna podrijetlo. Sedam dna s otiskom novca našlo se u Hrvatskoj odn. na istočnoj jadranskoj obali ili u njenom neposrednom zaleđu. Javljaju se od kraja 1. st. pr. kr. do približno sredine 3. st. po Kr., odnosno od 18. g. pr. Kr. do kraja vladavine Aleksandra Severa (235. g.). Na otiscima iz Hrvatske ustanovljeni su Neron (Stinica, Pula), Hadrijan (Pula, Nin), Diva Faustina (Pula?, Nezakcij) i Antonin Pio (Ivoševci). Osim po kvantiteti nalaza staklena dna s otiskom novca na ist. jadr. obali značajna su po tome što se očito radi o monopolu na proizvod koji podliježe državnom eraru (fiscus), a službeni (carski) pečat daje i garanciju, vjerojatno tekućeg sadržaja (parfema ili lijeka) nego li samog staklenog recipijenta.

rimsko staklo; staklene posude; otisci novca

nije evidentirano