hrvatski

Likovna kultura u Zadru tijekom druge austrijske vlasti 1813.-1918.

Autorov opći zaključak je kako je Zadar u razmatranom razdoblju ipak periferija Carstva, a politički i kulturni život obilježava krutost i strogost birokracije i njezinih prozaičnih potreba. Naglašena je centralizacija uprave, kojoj je, uz državnu, podložna i crkvena struktura. Papinskom bulom iz 1828. zadarska je nadbiskupija, naime, postala metropolijom i time stekla primat nad ostalim dalmatinskim biskupijama. No to nije značilo i veću lokalnu samoupravu, već samo transmisiju papinske moći u regiji u kojoj je « činovnički» grad poput Zadra predstavljao poslušnog posrednika u centralističkoj hijerarhiji. A.T. posebno naglašava da je i austrijska uprava protežirala talijansku supremaciju nad javnim životom Zadra, mada je Carevina vodila ratove sa talijanskom državom koja joj je preotela posjede Lombardiju i Veneto. A.T. zaključuje kako je Austrija, baš kao i prije nje Francuska, svoj oslonac u Zadru našla upravo u kadrovima koji su dolazili iz Italije. Podržala je i službeni talijanski jezik, a i najveći dio visokog svećenstva izrazito je protalijanski orijentiran. Sve se je svodilo na to da se spriječe težnje hrvatskog puka u pokrajini za ujedinjavanjem s ostalim hrvatskim krajevima. No, unatoč nostalgičnom žalu za « gospodskim» Zadrom, kojega su podržavali krugovi iseljenog talijanskog stanovništva, Zadar je, navodi Travirka, zapravo bio prometno, gospodarski, kulturno i na svaki drugi način izoliran grad, čak i u okolnostima u cjelini zaostale regije, u kojoj je ipak bilo vitalnih sredina poput one splitske. Zaključak je da je disertacija Antuna Travirke interdisciplinarnošću, komparativnim zaokruživanjem cjeline kulturnih, društvenih i političkih prilika koje čine stvarnost Zadra u vrijeme druge austrijske vlasti, ponudila dosada jedini cjelovit pregled pojave u naznačenom razdoblju. Disertacija je strukturirana kao mjesto brojnih kulturalnih referenci i kao takva je daleko od svake linearne akumulacije građe, puke kronologije i pozitivističkog pristupa. Može se reći da je, množinom razmatranih aspekata kulturnog i društvenog života, disertacija dala doista široku horizontalnu stratifikaciju svega što se je u životu Zadra pod austrijskom vlašću događalo i odražavalo na ukupnost življenja.

Zadar; likovna kultura; austrijska uprava

nije evidentirano