hrvatski

Mala primjena (minor uses) u proizvodnji povrća u Republici Hrvatskoj

Svima nam je dobro poznato da današnji stupanj proizvodnje hrane i maksimalne prinose, uz ine činitelje, prvenstveno trebamo zahvaliti: • visokorodnim sortama i hibridima (genetici i sjemenarstvu) • sofisticiranoj poljoprivrednoj mehanizaciji • optimalnoj i pravilnoj gnojidbi mineralnim gnojivima • te sredstvima za zaštitu bilja, odnosno šire pesticidima Za proizvodnju hrane potrebne za prehranu populacije od gotovo 6, 5 milijardi ljudi, čovjek obrađuje 1, 5 milijardu hektara površina. Zaprepašćuje činjenica da samo pet kultura (pšenica, riža, kukuruz, soja i pamuk) zauzimaju više od 600 mil. ha. Stoga ne iznenađuje spoznaja da multinacionalne kompanije koje se bave pronalaženjem novih pesticida sva istraživanja usmjeruju na spomenute i još neke, hektarski velike kulture, jer na taj način najbrže i najlakše oplemenjuju uložena sredstva. Posljedice ovakovog način rada jesu takove da danas za uzgoj « ; ; velikih kultura» ; ; u svijetu raspolažemo s po nekoliko različitih tehnoloških rješenja, dok za tzv. « ; ; male kulture» ; ; nemamo niti jedno. I u Hrvatskoj situacija je veoma slična. Tako je početkom 2005. godine u Hrvatskoj na osnovi 96 djelatnih tvari (herbicida) bilo registrirano 279 herbicidnih pripravaka (sredstava). Od navedenog broja djelatnih tvari (herbicida) dopuštenje za primjenu u kukuruzu imala su 32 herbicida, u pšenici 29, u soji 25, šećernoj repi 20 i u suncokretu 22.

povrtne kulture ; herbicidi ; mala namjena

nije evidentirano