hrvatski

Korelacija između depozicije radiojoda nakon nuklearne katastrofe i učestalosti papilarnog karcinoma štitnjače u Hrvatskoj po županijama

U černobilskoj nuklearnoj katastrofi 1986. emitirano je 300 MCi radioaktivnih tvari, od toga 100 MCi kratkoživućih izotopa joda i 40 MCi Joda 131 Akumulirana depozicija joda 131 bila je u prvih mjesec dana u černobilskom području 610 KBq/m2, u Njemačkoj 130, u Poljskoj 100, u Austriji 30-150, u Hrvatskoj 100, u Zapadnoj Europi 20. Procijenjena akumulacija u štitnjačama djece i adolescenata u Europi izvan bivšeg SSSR-a iznosila je 0, 05-200 mSv, što odgovara dozi zračenja do 20 cGy. Rizik pojave papilarnog karcinoma štitne žlijezde progresivno raste već od 10 cGy. Doze veće od 1500 cGy su celulicidne, pa rizik opada. U Hrvatskoj je procijenjena depozicija radiojoda bila najveća u sjeverozapadnom dijelu, a najmanja na krajnjem istoku i jugu. Usporedili smo depoziciju radiojoda i učestalost karcinoma štitnjače po županijama. Pozitivna korelacija nađena je u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U županijama s neznatnom depozicijom radiojoda (Istarska, Zadarska, Primorsko-goranska, Vukovarsko-srijemska), registrirano je čak opadanje broja novootkrivenih slučajeva. Definitivni rezultati moći će se prezentirati tek 2006. kad se očekuje vrhunac prevalencije papilarnih karcinoma izazvanih černobilskom katastrofom

papilarni karcinom štitnjače; černobilska katastrofa

nije evidentirano