Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 226265

Suvremena komparativna politika: kako strukturirati znanje?


Kasapović, Mirjana
Suvremena komparativna politika: kako strukturirati znanje? // Anali Hrvatskog politološkog društva 2004, 1 (2005), 9-29 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)


Naslov
Suvremena komparativna politika: kako strukturirati znanje?
(Contemporary Comparative Politics: How Structurate the Knowledge?)

Autori
Kasapović, Mirjana

Izvornik
Anali Hrvatskog politološkog društva 2004 (1845-6707) 1 (2005); 9-29

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Komparativna politika; pristupi; politička znanost
(Comparative politics; approaches; political science)

Sažetak
U članku se daje pregled suvremenih pristupa komparativnoj politici. Komparativna politika se određuje kao disciplina (grana) političke znanosti, uz političku teoriju, nacionalnu politiku i međunarodne odnose, te ponekad javne politike. Posebna pozornost u članku posvećuje se paradoksalnoj činjenici da je komparativna politika, neovisno o takvu mjestu u strukturi suvremene političke znanosti, u hrvatskoj politologiji godinama bila zapostavljena disciplina. U članku se uzroci takva stanja nastoje objasniti zabludama u razumijevanju komparativne politike, koje su najvećim dijelom proizlazile iz vezivanja komparativne politike uz međunarodne odnose. Osim toga, u članku se navodi i niz kontekstualnih zapreka koji je onemogućavao da se komparativna politika u Hrvatskoj razvije kao zasebna disciplina. U središnjem dijelu članka daje se podroban prikaz najvažnijih pristupa u suvremenoj komparativnoj politici. Prvi pristup usmjeren je na stvaranje obuhvatnih udžbenika komparativne politike koji sadržavaju prikaze teorijskih i metodoloških temelja discipline, njezinih glavnih predmetnih područja te reprezentaivnih zemalja, skupina zemalja ili regija. Drugi pristup ograničava se na prikaz metodološkog i tematskog područja discipline, bez studija pojedinih zemalja na kojima bi se opći pristup konkretno demonstrirao. Treći pristup temelji se na odabiru glavnog predmeta, ključnog problema ili teorijske jedinice, poput demokratske politike ili nacionalnih država, na kojemu se potom demonstrira cijeli metodološki pristup. Četvrti pristup usredotočen je poglavito na prikaz teorijskih pristupa komparativnim istraživanjima, dok metodološki problemi ostaju u drugom planu. Peti pristup oprečan je četvrtome, jer je poglavito usredotočen na metodološke probleme komparativne politike, poput razmatranja općih strategija komparativnih istraživanja. Šesti pristup najviše se razlikuje od prethodnih pristupa i najtočnije ga je nazvati studijama nacionalne politike u komparativnoj perspektivi. Na kraju, sedmi pristup čini neka vrsta naknadne teorijsko-metodološke "konstrukcije" donekle cjelovitoga i koherentnoga priručnika komparativne politike iz niza posebnih studija što su nastajale u različitim razdobljima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0015004

Ustanove
Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Mirjana Kasapović, (118216)