Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Teritorijalni razvoj i razgraničenja Varaždinskog generalata (1630.-1771) (CROSBI ID 118805)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Slukan-Altić, Mirela Teritorijalni razvoj i razgraničenja Varaždinskog generalata (1630.-1771) // Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja, 4 (2005), 7; 7-32-x

Podaci o odgovornosti

Slukan-Altić, Mirela

hrvatski

Teritorijalni razvoj i razgraničenja Varaždinskog generalata (1630.-1771)

Područje Varaždinske vojne granice sve do 1630. godine nije bio jasno omeđen prostor. Prva nastojanja jasnijeg prostornog omeđivanja toga dijela Vojne Krajine potječu iz 1630. godine kada je donošenjem « Statuta Valachorum» valjalo definirati prostor na kojem će se spomenuti vlaški zakon primjenjivati. Početkom 18. stoljeća, dolazi do reforme Vojne Krajine u okviru koje je stvoren novi teritorijalni ustroj Varaždinske vojne granice, tzv. Varaždinski generalat sa sjedištem u Koprivnici. Tako se 1749. godine ukida stari kapetanijski ustroj te se uvode dvije pukovnije, Đurđevačka i Križevačka. Nakon što je 1765. sjedište pukovnija i Generalata premješteno u Bjelovar, stvoreni su uvjeti za razvojačenje nekih rubnih dijelova Varaždinskog generalata, poglavito dijelova njegovih slobodnih i kraljevskih gradova - Križevaca i Koprivnice. Nakon odluke o uspostavi nove teritorijalne organizacije Varaždinskog generalata, valjalo je razriješiti brojna ispreplitanja civilnog teritorija s teritorijem Vojne krajine. Najveće promjene desile su se upravo na području Koprivnice i Križevaca čiji su teritoriji vraćeni u sastav građanske Hrvatske. Razgraničenje koje je otpočelo odmah nakon izdvajanja Koprivnice i Križevaca iz sastava Vojne Krajine, zbog brojnih zemljišnih sporova trajalo je sve do 1777. godine. Istodobno otpočinje i novo razgraničenje čitavog Varaždinskog generalata koje traje do 1771. godine. U graničnom području između Varaždinskog generalata i građanske Hrvatske do 1771. godine razmijenjena su ukupno 25 sela: šesnaest sela građanske Hrvatske pripalo je Varaždinskom generalatu a devet sela pripojeno je Provincijalu. Tako je stvorena nova granica Varaždinskog generalata koja će činiti granicu s građanskom Hrvatskom sve do 1871. godine kada je Generalat konačno ukinut. Analiza teritorijalnog razvoja i razgraničenja Varaždinskog generalata temelji se na arhivskom gradivu Ratnog vijeća u Beču, spisima Ujedinjene bansko-varaždinsko-karlovačke Generalkomande, zapisnicima Gradskog poglavarstva Koprivnice pohranjenim u Varaždinu i Zagrebu te originalnim kartama razgraničenja pohranjenim u Komorskom arhivu u Beču i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Varaždinski generalat; razgraničenje Vojne krajine; Koprivnica; Križevci; kartografski izvori

nije evidentirano

engleski

Territorial development and boundary determination of the Varaždin Generalate (1630-1771)

nije evidentirano

Varaždin generalate; Military Border delimitation; Koprivnica; Križevci; cartographical sources

nije evidentirano

Podaci o izdanju

4 (7)

2005.

7-32-x

objavljeno

1333-5286

Povezanost rada

Povijest

Indeksiranost