hrvatski

Vozarina u funkciji uspješnosti i sigurnosti poslovanja morskoga brodara

Morsko brodarstvo kao jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti morskim putem povezuje cijeli svijet. Brodari koriste more kao prirodan i besplatan put prevozeći teret ili putnike, što im daje značajnu prednost pred ostalim prometnim poduzećima. Medutim, promjene u vrsti prevoženog tereta koji postaju sve opasniji za ljudsko zdravlje i okoliš, zastarijevanje svjetske trgovačke flote i klimatske promjene obvezuju svjetske gospodarske organizacije i morske brodare na unapređivanje poslovanja i sigurnosti plovidbe svjetskim morima. Jedan od osnovnih preduvjeta za svrhovitu analizu trenutna stanja sigurnosti i mogućnosti za povećanje uspješnosti poslovanja je segmentiranje elemenata pomorskoga prometa. Osnovni su segmenti prijevoz, pomorski plovni put i lučka infrastruktura. Za uspjesno funkcioniranje svakog od segmenata potrebno je izgraditi pet ustrojbenih razina: ekonomsku, organizacijsku, tehnološku, tehničku i razinu intelektualnoga kapitala. Na početku 21. stoljeća naglasak je stavljen na intelektualni kapital koji bi trebao povezati sve segmente i ustrojbene razine, koristeći pokretačku snagu kreativna i obrazovana menadžmenta. Ekonomska opredjeljenost ovoga rada uvjetovala je analizu morskoga brodarstva i poslovanja brodara prema podjeli na linijske, slobodne i tankerske brodare. Temeljne razlike koje se pojavljuju s obzirom na ove tri vrste brodara su način prometovanja, vrste tereta i način formiranja vozarina. Linijsko brodarstvo karakterizirano je po stalnosti pravaca, što je donekle i karakteristika tankerskoga brodarstva. Slobodno brodarstvo je zbog nepostojanja stalnih luka ukrcaja i iskrcaja karakterizirano čestom plovidbom u blastu. Stoga slobodni brodari nude svoje usluge i traze terete u izrazito konkurentskim uvjetima, formirajući na taj način i cijene. Linijsko je tržiste u formiranju vozarina donekle ograničeno utjecajem konferencija, koji se u posljednjem deseteljeću 20. stoljeca značajno smanjio, a na vozarine na tankerskom tržistu zbog oligopsone strukture u značajnoj mjeri utječu proizvodači nafte koji su ujedno i zakupci (vlasnici) brodskoga prostora. Tereti u linijskom brodarstvu su uglavnom generalni tereti (finalni industrijski proizvodi, različite mehaničke konstrukcije, ..), dok su najkarakterističniji tereti u slobodnom brodarstvu ugljen, željezo i željezna rudača. Tankersko brodarstvo je usko specijalizirano i vrši prijevoz isključivo nafte i naftnih derivata. Svaki brodar, bez obzira na vrstu brodarstva i način formiranja vozarina, čini dio nacionalne i svjetske trgovačke flote i nastupa na svjetskom tržistu radi uspješnijeg poslovanja. Stoga valja uočiti pokretačku ulogu trgovačke mornarice u nacionalnom i međunarodnom prometu. Države nastoje zaštiti vlastitu trgovačku flotu potičuci izgradnju prometne mreže i potrebne infrastrukture, ali i vrlo često regulirajući cijene. Intervencionizam države opravdana je kategorija ako za to postoje ekonomski razlozi. Radi poticanja gospodarskoga razvoja i optimaliziranja fiskalnih prihoda pomorske države moraju osmisliti prihvatljivu strategiju za državu i brodare. Neophodni su čimbenici: dobro poznavanje prometnih politika, prilagođavanje nacionalnih prometnih i gospodarskih sustava većim sustavima, uočavanje važnosti intelektualnoga kapitala za razvoj flote i praćenje konjunkturnih ciklusa za dijagnosticiranje budućih oscilacija. Hrvatska kao zemlja s izrazitim pomorskim karakteristikama i pomorcima koji su zbog svog obrazovanja i praktičnih znanja vrlo cijenjeni i trazeni kadrovi u svijetu, mora u okviru gospodarske strategije osmisliti i strategiju razvoja nacionalnog pomorskog prometa. Takva strategija mora pružiti pogodnosti za brodare koji uglavnom plove pod stranim zastavama, poticati obnavljanje trgovačke flote, osmisliti kvalitetan obrazovni sustav sukladan europskom i riješiti socijalni status pomoraca. U razvoju strategije Hrvatskoj dodatni okvir daje Europska unija, čijom članicom ona teži postati, odredujući visoke sigurnosne i zakonske standarde koji se moraju zadovoljiti za postizanje kompatibilnosti prometnih i gospodarskih sustava u cijelini. Valja uzeti u obzir i činjenicu da okosnicu u budućem razvoju nacionalnoga i svjetskoga pomorskoga prometa čine liberalizacija i globalizacija. Stoga brodari moraju uočiti vlastite prednosti i detaljno strukturirati poslovanje kako bi povećali vlastitu konkurentnost na globalnom tržistu. Analiza uspješnosti temelji se na poznavanju svih segmenata poslovanja brodara. Osnovni su problem troškovi, a njihovo minimaliziranje uvjetovano je prije svega kvalitetnim strukturiranjem poslovnih troškova i njihovim racionaliziranjem. Vozarine kao cijena prijevoza su čimbenik koji izravno i neizravno utječe na uspješnost i sigurnost poslovanja. Na formiranje vozarine utječu različiti čimbenici: troškovi, vrsta prevoženog tereta, količina tereta, raspoloživ brodski prostor, način ugovaranja prijevoza i odnos trenutne ponude i potražnje na tržistu. Naplaćivanjem vozarina za usluge prijevoza brodari ostvaruju prihode, a razlika ostvarenih prihoda i troškova je dobit koju menadžeri žele maksimalizirati. Povećanje dobiti ne smije biti ostvareno na račun zanemarivanja sigurnosti poslovanja što je u svjetskom brodarstvu sve izraženije. Nepoštivanje sigurnosnih standarda u plovidbi ima za posljedicu gubitak ljudskih života, imovine i zagađivanje (morskog) okoliša. Međunarodne organizacije su sve aktivnije u donošenju različitih konvencija i određivanju visokih sigurnosnih uvjeta plovidbe. Sustav zastava pogodnosti u značajnoj mjeri negira napore u uspostavljanju globalnih standarda sigurnosti, nepostojanjem odgovornosti država i diskriminacijom radne snage. Menadžment brodarskoga poduzeća, koji čini okosnicu intelektualnoga kapitala kao neopipljive vrijednosti, mora biti osposobljen za tržišno poslovanje karakteristično po promjenjivim uvjetima u globalnom okruženju. To znači da sposobni i obrazovani menadžeri moraju koordinirati sve čimbenike koji određuju uspješnost i naglasak u poslovanju staviti na praćenje tokova informacija. Težnja brodara za minimaliziranjem troškova i maksimaliziranjem dobiti iz poslovanja rezultira potrebom izgradnje modela koji će jamčiti učinkovitu optimalizaciju vozarina. Veza između modela optimalizacije vozarine koje su u funkciji uspješnosti i sigurnosti poslovanja i menadžmenta poduzeća je ta da bi brodari morati ulagati u kreativan i obrazovan menadžment koji će osmisliti i održati dinamičnu strategiju nastupa na globalnom tržištu. Takva strategija osnovica je za izgradnju modela optimalizacije vozarine koji će jamčiti uspješno poslovanje uz poštivanje sigurnosnih čimbenika plovidbe.

promet; brodarstvo; vozarine; troškovi

nije evidentirano