hrvatski

Reakcija klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) u djetelinsko-travnoj smjesi na napasivanje i gnojidbu

Klupčasta oštrica je trava visoke produktivnosti, kvalitete i i dobre adaptabilnosti na različite klimatske i stanišne uvjete, posebice na sušu, te se često uvrštava u smjese za napasivanje u sušnijim uvjetima. Na rast i razvoj klupčaste oštrice veliki utjecaj ima stupanj opskrbljenosti tla dušikom i napasivanje različitim vrstama životinjama. Istraživanja su provođena tijekom tri pašne sezone (2000., 2001. i 2002. godine), na zasijanom travnjaku (klupčasta oštrica (Dactylis glomerata-cv. Amba), bijela djetelina (Trifolium repens-cv. Rivendel) i vlasnjača livadna (Poa pratensis-cv. Balin), "Centra za travnjaštvo" Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na sjevernim obroncima Medvednice. Proučavan je utjecaj interakcije gnojidbe i napasivanja na regenerativnu sposobnost i prirod klupčaste oštrice kao i prirod cjelokupne DTS u uvjetima rotacijskog napasivanja s dvije vrste stoke (goveda-G i ovce-O) i dva gnojidbena tretmana (N0= 0 kg/ha N i N150= 150 kg/ha N ; uz 130 kg/ha P2O5: 130 kg/ha K2O za oba tretmana). U istraživanjima su praćene sljedeće vrijednosti: ukupni prirod suhe tvari klupčaste oštrice, ukupna masa suhe tvari zelenih (živih) dijelova klupčaste oštrice, ukupna masa suhe tvari odumrlih dijelova klupčaste oštrice prije svakog turnusa napasivanja, a prije prvog turnusa u proljeće i zadnjeg turnusa u jesen broj vegetativnih izboja (vlati) klupčaste oštrice po jedinici površine, prirod ukupne zelene mase i suhe tvari djetelinsko-travne smjese i njezinih komponenata (ostalih trava, bijele djeteline, zeljanica, mase odumrlih biljnih dijelova), te ukupan prirod djetelinsko-travne smjese. Rezultati su obrađeni u statističkom programu SAS, koristeći GLM proceduru. Gnojidba sa 150 kg/ha N u odnosu na negnojenu varijantu dovela je do: veće gustoće populacije klupčaste oštrice, utvrđivanu prije početka sezone (P<0.05) i nakon sezone napasivanja (P<0.01) ; većeg prinosa ST zelene (« žive» ) klupčaste oštrice za 38.6 % (P<0.01) ; većeg udjela klupčaste oštrice u ukupnoj suhoj tvari DTS (71.51% ; 61.97%) (P<0.01) ; većeg ukupnog prinosa trava u ukupnom prinosu suhe tvari DTS za 30% (79.96%, 87.13% respektivno) (P<0.01) ; manjeg udjela bijele djeteline (0.86%, 2.5% respektivno) (P<0.01) ; manjeg učešća zeljanica (4.37%, 8.98% respektivno) (P<0.01) ; većeg prinosa suhe tvari DTS (12.23 t/ha, 10.26 t/ha respektivno) (P<0.01). Napasivanje govedima u odnosu na napasivanje ovcama dovelo je do: manjeg prinosa suhe tvari DTS (11.54 t/ha, 10.95 t/ha respektivno) (P<0.05) ; veću masu odumrlih dijelova klupčaste oštrice, kao i njihov veći udio u ukupnoj suhoj tvari DTS (9.18% ; 7.02%) (P<0.01) ; većeg prinosa ST klupčaste oštrice za 9.9 % (P<0.01) ; veći udio klupčaste oštrice u ukupnoj suhoj tvari DTS (71.44%, 62.04% respektivno) (P<0.01). Interakcija napasivanje x gnojidba imala je značajan utjecaj na: udio klupčaste oštrice u ukupnoj suhoj tvari DTS (najveći pri interakciji GN150, a najmanji interakcijom ON0) ; udio suhe tvari bijele djeteline u ukupnoj suhoj tvari DTS (kod interakcije ON0 utvrđen je najveći (3.32%), a kod interakcije ON150 najmanji udio bijele djeteline (0.59%) u ukupnoj suhoj tvari DTS. Dinamika kretanja prinosa suhe tvari klupčaste oštrice u svim turnusima i u sve tri godine istraživanja pokazuje veći ukupni prinos suhe tvari klupčaste oštrice, veći prinos « živih» i veću masu odumrlih dijelova klupčaste oštrice na varijanti N150 i na varijanti G. Najviše suhe tvari klupčaste oštrice utvrđeno je kod interakcije GN150, a najmanje kod interakcije ON0. Tijekom tri godine istraživanja, neovisno o tretmanu, udio trava u tratini je bio približno isti i utvrđene razlike nisu bile signifikantne. Ali se je u ukupnim travama signifikantno smanjilo učešće klupčaste oštrice. Isto tako, u suhoj tvari DTS smanjivalo se učešće bijele djeteline i odumrle mase a jedino se povećavao udio zeljanica (P<0.01).

Dactylis glomerata ; napasivanje ; gnojidba ; prinos ; broj vlati

nije evidentirano