hrvatski

Procjena oralno higijenskih navika mladića između 18 i 28 godina u Hrvatskoj

Oralnohigijenski educiran i motiviran pacijent je osnovni uvjet za postizanje i očuvanje oralnog zdravlja. Procjena oralnog zdravlja, navika, motiviranosti i educiranosti učinjena je na uzorku od 750 mladića dobi 18 do 28 godina u četiri hrvatske regije. Korišteni su anketni upitnik te klinički pregled s bilježenjem statusa denticije i protetskog statusa s potrebnim tretmanima prema preporuci SZO-a. Oralnohigijenske navike hrvatskih mladića nisu zadovoljavajuće jer ih tek 57% zube četka dvaput dnevno, samo 10% koristi pomoćna oralnohigijenska sredstva, a manje od polovice posjećuje stomatologa radi kontrole. Oralnohigijenska educiranosti je vrlo manjkava. Čak 22% mladića nikada nitko nije pokazao kako prati zube, a najčešći oralnohigijenski edukatori nisu bili stomatolozi nego roditelji (47%). Percepcija oralnog zdravlja hrvatskih mladića je na visokom nivou jer ih 99% misli da zube treba prati, a gotovo 80% je uvjereno da ih zna ispravno prati. I motiviranost da se zadrži vlastite zube je na visokom nivou jer 91% mladića misli da zube ne treba što prije izvaditi da ne stvaraju probleme, a 82% mladića kod zubobolje bi radije popravilo nego izvadilo zub. No percepcija oralnih bolesti na niskom je nivou jer je češći razlog posjećivanja stomatologa zubobolja (53%) nego kontrola. Oralnohigijenske navike i oralno zdravlje poboljšavaju se s rastom životne dobi i stupnjem naobrazbe, bolji su u gradu nego na selu te najbolji u Primorju, a najlošiji u Slavoniji. Čak 80% mladića treba neki oblik konzervativne, 57% fiksnoprotetske terapije, a 20% ekstrakciju zubi. Rezultati upućuju na potrebu planiranja edukacijskog javnozdravstvenog stomatološkog programa.

oralna higijena ; KEP ; DIP ; OHIP ; DIDL ; ORI

nije evidentirano