hrvatski

Arheološka provjera nazočnosti templara i ivanovaca oko Ivanščice

Područje Ivanščice i njene okolice, odnosno područje ivanovačkoga belskoga preceptorata, prepoznato je kao zahvalan prostor za sveobuhvatno arheološko istraživanje viteških redova. Tijekom priprema za arheološka iskopavanja sagledan je cjeloviti kontekst promatrane teme te su podrobno proučeni pisani izvori raznih vrsta. Obavljena su i hodološka istraživanja te su prikupljane predaje, toponimi i drugo. Dok prisutnost templara nije moguće potvrditi, slika o ivanovcima na prostoru belskog preceptorata u radu se donekle izoštrila. Prikazan je novi pokušaj rekonstrukcije opsega belskoga preceptorata te ubikacija naselja i posjeda spomenutih u raznim promatranim povijesnim ispravama. Raspravlja se o stvarnome razlogu nenavođenja župa belskoga preceptorata u popisu župa iz 1334. godine. Arheološkim metodama istraživani su oni lokaliteti za koje u povijesnim izvorima postoje dokazi da su pripadali vitezovima ivanovcima kao i lokaliteti za koje postoje opravdane indicije da pod zemljom skrivaju tragove života vitezova-redovnika iz križarskoga doba. Obrađeni su i drugi lokaliteti unutar rekonstruiranih granica preceptorata, koji bi se mogli također dovesti u vezu s ivanovcima kao i pojedini lokaliteti izvan tih granica. U radu se donosi detaljan prikaz sustavnih arheoloških višegodišnjih istraživanja lokaliteta Stari Grad u Ivancu (osobito prostora pronađene srednjovjekovne crkve Sv. Ivana Krstitelja), pokusnih sondažnih istraživanja lokaliteta Gradišče blizu Margečana te temeljiti pregled, opis i mjerenja vidljivih ostataka utvrde Bele i Gradišča. Izrađeni su tlocrti svih istraživanih objekata. Tome je zatim slijedilo sređivanje i analiza nalaza. Rezultati tih analiza su zatim uspoređivani s rezultatima istraživanja drugih struka. Usporednom analizom dvaju objekata, Bele i Gradišča, uočena je njihova komplementarnost unutar opozicije utvrđeno gospodarsko središte – rezidencijalna utvrda. Te su utvrde imale različite funkcije, i zajedno su mogle predstavljati dio istoga sistema. Iako materijal promatranoga razdoblja, prikupljen arheološkim iskopavanjima nije osobito brojan, ipak se sve više izdvajaju pokretni i nepokretni nalazi koji se možda mogu dovesti u vezu s pretpostavljenim vremenom dolaska ivanovaca u područje oko Ivanščice. To su, prvenstveno, čelni zid na Beli i skošeno podziđe (talus) na Gradišču, nož i karičice sa S-petljom iz grobova u Ivancu te salzburški pfenig, kovan vjerojatno u Brežicama, s početka 13. stoljeća.

viteški redovi; templari; ivanovci; povijesni izvori; arheološka istraživanja; Ivanec; Bela; Gradišče kod Margečana

nije evidentirano