Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 224164

Analiza automatizacije hidroelektrana vodotoka Cetine s osnova sigurnosti, stabilnosti, optimiranja pogona hidroelektrana i pružanja usluga EES-u


Jadrić, Martin; Terzić, Božo; Rajković, Borivoje; Bego, Ozren; Gotovac, Sven; Horvat, Branko
Analiza automatizacije hidroelektrana vodotoka Cetine s osnova sigurnosti, stabilnosti, optimiranja pogona hidroelektrana i pružanja usluga EES-u, 2005. (studija).


CROSBI ID: 224164 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Analiza automatizacije hidroelektrana vodotoka Cetine s osnova sigurnosti, stabilnosti, optimiranja pogona hidroelektrana i pružanja usluga EES-u
(Analysis of hydropower automation)

Autori
Jadrić, Martin ; Terzić, Božo ; Rajković, Borivoje ; Bego, Ozren ; Gotovac, Sven ; Horvat, Branko

Izvornik
FESB

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, studija

Godina
2005

Ključne riječi
automatizacija; hidroelektrana
(automation; hydropower)

Sažetak
Sukladno spoznaji o posebnosti svake pojedine HE, cjekokupno gradivo studije Analiza automatizacije hidroelektrana vodotoka Cetine ...... podijeljeno je u pet knjiga, po jedna za svaku hidroelektranu: HE Peruća, HES Orlovac, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac. Svaka je knjiga podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu obrađene su teme koje su povezane s identifikacijom i u pravilu su specifične za konkretnu hidroelektranu, a u drugom dijelu one teme koje su zajedničke svim hidroelektranama. Prvi dio svake knjige, koji obuhvaća prvih pet poglavlja, bavi se identifikacijom objekata, postrojenja i procesa, sustava automatizacije na razini hidroelektrane i sustava veza na razini sliva Cetine. Pod pojmom automatizacija hidroelektrane podrazumijeva se jedinstvo dvaju sustava. Prvo, to je sustav upravljanja, signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije (USZMR) i, drugo, to je procesno informacijski sustav (PROCIS). Sustavi USZMR i PROCIS obuhvaćaju sekundarnu opremu za nadzor i upravljanje hidromehaničkom i primarnom opremom. U primarnu opremu ubrajaju se: proizvodne jedinice, rasklopno postrojenje, vlastita potrošnja i pomoćni pogoni. Oprema u sustavu USZMR-a neposredno je povezana s primarnom opremom, a sastoji se od mjernih članova, zaštitnih uređaja, mjernih i signalizacijskih uređaja, izvršnih elemenata, lokalnih upravljačkih jedinica i regulacijskih jedinica. USZMR omogućava lokalni nadzor i ručno upravljanje, lokalno automatsko upravljanje i regulaciju te sučelje prema nadređenoj razini. PROCIS je nadogradnja USZMR-a na višoj hijerarhijskoj razini koja omogućuje: pojedinačno upravljanje funkcijskim grupama, grupno upravljanje i daljinsko upravljanje iz nadređenog centra. Identifikacija je obavljena na tri načina: (1) pregledom i analizom dostupne tehničke dokumentacije, što je rađeno u suradnji s pogonskim osobljem, (2) intervjuiranjem pogonskog osoblja u slučajevima kada je dokumentacija bila nedostatna i (3) obilaskom i pregledom postrojenja. Na taj način prikupljen je golem broj podataka koji su prikazani u posebnim tablicama. Premda je identifikacija rađena za potrebe studije, tj. s manje detalja nego što je to potrebno kada se radi o samoj izvedbi sustava automatizacije HE, ona je zahtijevala ogroman trud i vrijeme koji gotovo da nisu bili primjereni zadanim okvirima studije. Naime, pokazalo se da je za većinu podataka i informacija bila nužna provjera na samom terenu, tj. raspoloživa dokumentacija nije bila dostatna. U drugom, zajedničkom dijelu studije, daje se analiza sustava automatizacije u funkciji načina rada pojedine HE (6. poglavlje), te ocjena stanja tehnike i tehnologije u području automatizacije HE (7. poglavlje). U tom drugom dijelu knjige, prema opsegu i sadržaju, dominantno je 6. poglavlje gdje je dana podrobna analiza upravljačkih i regulacijskih funkcija koje se već pojavljuju ili će se sve više pojavljivati u HE cetinskoga vodotoka. Među ostalim, analizirana je sekundarna regulacija frekvencije i snage razmjene, sekundarna regulacija napona i jalove snage te grupno upravljanje hidroelektranom. Pritom su obrađena i neka elementarna teorijska pitanja, što se činilo potrebnim s obzirom na činjenicu da kod nas gotovo ne postoje iskustva u području grupnog upravljanja i sekundarne regulacije napona i jalove snage. Određena pozornost posvećena je i odnosu načina rada hidroelektrane i upravljačkih funkcija koje treba automatizirati, a dana je i kratka analiza pristupa rekonstrukciji sustava automatizacije HE. U sedmom poglavlju opisane su tehnološke značajke važne pri izboru sekundarne opreme za HE i pri izgradnji novih infrastruktura u elektroenergetskom sustavu, danas i u bliskoj budućnosti. To se odnosi na: ritam promjene sekundarne tehnološke opreme ; proces razvoja i integracije sustava USZMR i PROCIS ; razvoj sustava dijagnostičkog monitoringa agregata, evoluciju alata sustava zaštite i tzv. "super-infrastrukture" za poboljšanje pogona elektroenergetskog sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0023021
0036017

Ustanove
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split

Profili:

Avatar Url Sven Gotovac (autor)

Avatar Url Martin Jadrić (autor)

Avatar Url Ozren Bego (autor)

Avatar Url Borivoje Rajković (autor)

Avatar Url Božo Terzić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Jadrić, Martin; Terzić, Božo; Rajković, Borivoje; Bego, Ozren; Gotovac, Sven; Horvat, Branko
Analiza automatizacije hidroelektrana vodotoka Cetine s osnova sigurnosti, stabilnosti, optimiranja pogona hidroelektrana i pružanja usluga EES-u, 2005. (studija).
Jadrić, M., Terzić, B., Rajković, B., Bego, O., Gotovac, S. & Horvat, B. (2005) Analiza automatizacije hidroelektrana vodotoka Cetine s osnova sigurnosti, stabilnosti, optimiranja pogona hidroelektrana i pružanja usluga EES-u. FESB. Studija.
@unknown{unknown, year = {2005}, keywords = {automation, hydropower}, title = {Analysis of hydropower automation}, keyword = {automation, hydropower} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font