hrvatski

Monitoring hidrogeneratora, Stanje i razvoj u Hrvatskoj elektroprivredi, Proizvodno područje HE Jug

U studiji se mogu se prepoznati dva karakteristična dijela, studijski i istraživački. U studijskom dijelu, koji obuhvaća 2. i 3. poglavlje, najprije se daje pregled stanja i razvoja monitoringa hidroagregata, što je temeljeno na dostupnoj literaturi te na iskustvima svjetskih i domaćih tvrtki iz tog područja. Nadalje, detaljno se opisuje nadzor pojedinih veličina koje ulaze u standardni dijagnostički monitoring kao što su vibracije, parcijalna izbijanja, zračni raspor i magnetska indukcija u zračnom rasporu. Istraživački dio studije obuhvaća 4. i 5. poglavlje. U 4. je poglavlju opisan sustav koji je nazvan monitoring električnih veličina hidrogeneratora. Taj je sustav postavljen na generatoru 1 u HE Peruća, u eksperimentalne svrhe, a definiran je na način da u njega ulaze veličine koje su mjerodavne za ponašanje generatora u stacionarnim i dinamičkim stanjima. To su naponi i struje armature, napon i struja uzbude, položaj rotora i polje u zračnom rasporu. Sustav je izgrađen u suradnji HEP-a, FESB-a Split i tvrtke VESKI Zagreb, te predstavlja logičnu dogradnju sustava za nadzor tranzijenata koji je ranije razvila spomenuta tvrtka. Jedna je značajka sustava mjerenje trenutnih vrijednosti napona i struja, za razliku od uobičajenog nadzora efektivnih vrijednosti kada se struje i naponi uvode u sustav monitorinaga kao procesne veličine. Druga je značajka uvođenje kuta zakreta rotora u monitoring hidroagregata, što je učinjeno radi određivanja kuta opterećenja generatora. Na taj način bili bi ispunjeni uvjeti za primjenu matematičkog modela generatora za analizu i dijagnostiku pogonskih događaja. Primjena matematičkih modela u svrhu dijagnostičkih analiza moderna je tendencija prisutna i u monitoringu industrijskih postrojenja. Primjerice, kod elektromotornih pogona s asinkronim motorima kod kojih se u tu svrhu snimaju naponi, struje i brzina vrtnje. Eksperimentalni sustav za monitoring električnih veličina, koji je postavljen na generatoru 1 u HE Peruća, zamišljen je u prvom koraku kao osnova za istraživanje i razvoj metode za određivanje kuta opterećenja u stacionarnim i prijelaznim režimima rada generatora u stvarnom pogonu. Razvoj sustava za određivanje kuta opterećenja bio je, dakle, prvi cilj istraživanja. Dva su razloga postavljanju toga cilja: (1) poznavanje kuta opterećenja nužan je uvjet za uvođenje matematičkog modela u dijagnostičku analizu stanja generatora i (2) ne postoje uređaji za mjerenje kuta opterećenja generatora osim za laboratorijske svrhe. Drugi cilj koji je bio postavljen, a to je istraživanje i razvoj postupka za identifikaciju parametara hidrogeneratora tijekom pogona (on-line), direktno je ovisio o točnosti postupka za određivanje kuta opterećenja. Tijekom istraživanja koja su provedena u okviru ovog projekta razvijen je jedan poseban identifikacijski postupak koji je na teorijskoj razini provjeren i uspoređen sa sličnim postupcima iz literature. Pritom je pokazano da razvijeni identifikacijski postupak ima neke prednosti kao što su veća pouzdanost i manja osjetljivost na inicijalne vrijednosti parametara. Nakon što je uspješno riješen problem određivanja kuta opterećenja, bilo je moguće izvršiti neke provjere i u stvarnom pogonu generatora u HE Peruća. U tom smislu provedena je on-line identifikacija sinkrone reaktancije u uzdužnoj i poprečnoj osi za različite radne točke generatora 1. Istraživan je i jedan postupak za određivanje rasipne reaktancije armaturnog namota tijekom pogona generatora, koji se također temelji na mjerenjima u okviru sustava monitoringa električnih veličina. Nadalje, razvijen je i provjeren, u laboratoriju i u stvarnom pogonu HE Peruća, postupak za on-line identifikaciju reaktancije nadomjesne mreže, tj. reaktancije kratkog spoja na stezaljkama generatora. U 5. poglavlju studije opisana su navedena istraživanja i prikazani su dobiveni rezultati. Još jednom valja naglasiti da su ti rezultati ostvareni zahvaljujući eksperimentalnom sustavu monitoringa električnih veličina hidrogeneratora koji je, u okviru ovog projekta, bio osmišljen, postavljen i testiran na generatoru 1 u HE Peruća. U 6. poglavlju studije dani su određeni prijedlozi za uvođenje monitoringa hidroagregata u hidroelektranama PP HE Jug. Ti su prijedlozi zasnovani na analizama stanja i tendencija u razvoju monitoringa hidroagregata u svijetu i kod nas, ali i na rezultatima istraživanja koji su ostvareni u okviru ove studije odnosno znanstvenog projekta Estimiranje varijabli i parametara električnih strojeva.

hidrogenerator; monitoring; vibracije; parcijalna izbijanja; zračni raspor; identifikacija parametara

nije evidentirano