hrvatski

Učestalost i karakteristike cerebrovaskularne aterosklerotske bolesti u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2

U radu su istražene učestalost i karakteristike aterosklerotske cerebrovaskularne bolesti u osoba sa šećernom bolesti tipa 2. Cilj istraživanja bio je analizirati utjecaj šećerne bolesti tipa 2 na nastanak i razvoj aterosklerotske cerebrovaskularne bolesti, cerebralnu hemodinamiku i rizik za nastanak moždanog udara. Istraživanjem je obuhvaćeno 60 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolesti tipa 2, koje su podijeljene u dvije skupine, ovisno o trajanju bolesti. Uvjet je bio da osobe sa šećernom bolesti nisu ranije preboljele moždani udar ni tranzitornu ishemičku cerebralnu ataku. U kontrolnoj skupini analizirano je 60 zdravih ispitanika, oba spola i podjednake dobi kao i osobe sa šećernom bolesti. Istraživanje je provedeno tako da je svakom ispitaniku i svakoj osobi iz kontrolne skupine provedena kompletna neurosonološka dijagnostička obrada koja je uključila sljedeće metode: kolor dopler (CDFI) pregled ekstrakranijskih arterija vrata, transkranijski dopler (TCD) pregled intrakranijske moždane cirkulacije i transkranijski dopler pregled arterija vertebrobasilarnog sliva (TCD VB). Kolor doplerom karotidnih arterija registrirana je prisutnost aterosklerotskih promjena i njihov stupanj u smislu zadebljanja stijenke arterije, početnog, umjerenog i značajnog suženja te okluzije. Transkranijskim doplerom registrirana su dva specifična tipa hemodinamskih promjena: mikroangiopatija s usporenjem protoka u svim arterijama Willisovog kruga i makroangiopatija s ubrzanjem protoka, turbulencijom i patološkim zvučnim fenomenima u pojedinim arterijama Willisovog kruga. Dobiveni su značajni rezultati. Analiza zastupljenosti aterosklerotske cerebrovaskularne bolesti pokazala je značajno veću učestalost u skupini ispitanika u odnosu na kontrolnu skupinu. Pri tome je u skupini ispitanika nađeno statistički značajno više patoloških nalaza (p<0, 01) na svim ispitivanim krvnim žilama: karotidnim arterijama, arterijama Willisovog kruga te arterijama vertebrobazilarnog sliva. Aterosklerotske promjene u skupini ispitanika bile su statistički značajno teže (p<0, 05) u odnosu na kontrolnu skupinu. Među ispitanicima prevladavali su teži stupnjevi karotidne stenoze i znaci makroangioaptije na krvnim žilama Willisovog kruga. Analiza nađenih aterosklerotskih promjena na cerebralnim arterijama u odnosu na dob pokazala je statistički značajnu razliku (p<0.05), odnosno, pojavu promjena u mlađim dobnim skupinama u osoba sa šećernom bolesti u odnosu na kontrolnu skupinu. Analiza trajanja šećerne bolesti i intenziteta aterosklerotkih promjena pokazala je statistički značajnu razliku (p<0, 05) između ispitanika kod kojih je bolest trajala do 10 godina u odnosu na one ispitanike s dužim trajanjem bolesti. Na temelju dobivenih pokazatelja zaključuje se da šećerna bolest tipa 2 dovodi do bržeg i ranijeg razvoja aterosklerotske cerebrovaskularne bolesti, bitno utječe na cerebralnu hemodinamiku te povećava rizik obolijevanja od moždanog udara. Rezultati istraživanja pokazuju da su osobe sa šećernom bolesti populacija visokog rizika, te da postoji realna potreba za provođenjem pojačanih preventivnih mjera. Preporučuje se provođenje rane ultrazvučne dijagnostičke obrade u cilju detekcije aterosklerotskih promjena u asimptomatskom stadiju bolesti, što uz adekvatan medicinski tretman može spriječiti nastanak najtežeg oblika cerebrovaskularne bolesti, a to je moždani udar.

cerebrovaskularna bolest; šećerna bolest

nije evidentirano