Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 223527

Traumatski događaj, osobine ličnosti i depresivnost kod djece i adolescenata


Katanić, Ana
Traumatski događaj, osobine ličnosti i depresivnost kod djece i adolescenata 2005., diplomski rad, Hrvatski studiji, Zagreb


Naslov
Traumatski događaj, osobine ličnosti i depresivnost kod djece i adolescenata
(Traumatic event, personality traits and depression in children and adolescents)

Autori
Katanić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
27.06.

Godina
2005

Stranica
74

Mentor
Brajša-Žganec, Andreja

Ključne riječi
Traumatski događaj; zlostavljanje; depresivnost; osobine ličnosti; djeca; adolescenti
(Traumatic events; abuse; personality traits; children; adolescents)

Sažetak
Cilj ovog diplomskog rada bio je provjeriti postoje li razlike u depresivnosti i bazičnim dimenzijama ličnosti između djece i adolescenata koji su doživjeli traumatski događaj i djece i adolescenata koji nisu doživjeli traumatski događaj. Također se provjerilo postoje li te razlike ovisno o spolu, dobi, redu rođenja i razvodu roditelja. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su uz traumu mogući rizični faktori za depresiju također i neke sociodemografske varijable te osobine ličnosti, stoga se konačno nastojalo provjeriti u kolikoj se mjeri depresivnost u doba djetinjstva i adolescencije može objasniti sociodemografskim varijablama, traumatskim iskustvom i bazičnim dimenzijama ličnosti. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 232 djece i adolescenata starosne dobi od 8 do 17 godina, a korištene su dvije skale: Skala depresivnosti za djecu - CDI (Kovacs, 1980) i Upitnik bazičnih dimenzija - JUNIOR EPQ (Eysenck i Eysenck, 1994). Rezultati pokazuju da djeca i adolescenti koji su doživjeli traumatski događaj postižu veći stupanj depresivnih simptoma u odnosu na djecu i adolescente koji nisu doživjeli traumatski događaj. Nadalje, utvrđene su dobne razlike u depresivnosti, pri čemu je utvrđen veći stupanj depresivnosti kod starijih ispitanika te razlike u depresivnosti obzirom na red rođenja, gdje se pokazao veći stupanj depresivnosti kod prvorođenih. Obzirom na bazične dimenzije ličnosti, pokazalo se da djeca i adolescenti koji su doživjeli traumatski događaj iskazuju niže rezultate na Skali ekstraverzije te više rezultate na Skali neuroticizma u odnosu na djecu i adolescente koji nisu doživjeli traumatski događaj. Nadalje, utvrđene su spolne razlike na skalama psihoticizma i ekstraverzije pri čemu dječaci na obje skale postižu više rezultate od djevojčica. Također su utvrđene razlike obzirom na red rođenja za rezultate na Skali neuroticizma pri čemu se pokazalo da prvorođena djeca imaju veći stupanj neuroticizma. Rezultati provedene hijerarhijske regresijske analize pokazuju da se opisanim setom prediktorskih varijabli (spol, red rođenja, dob, razvod roditelja, traumatsko iskustvo, psihoticizam, ekstraverzija, neuroticizam) može objasniti 37, 4% ukupne varijance depresivnosti, pri čemu su značajni prediktori neuroticizam, ekstraverzija, psihoticizam te traumatsko iskustvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0194102

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb