Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 223353

Suočavanje sa stresom kod adolescenata i njegova povezanost s adaptacijskim ishodima - longitudinalno istraživanje


Krapić, Nada
Suočavanje sa stresom kod adolescenata i njegova povezanost s adaptacijskim ishodima - longitudinalno istraživanje, 2005., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Ljubljana


CROSBI ID: 223353 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Suočavanje sa stresom kod adolescenata i njegova povezanost s adaptacijskim ishodima - longitudinalno istraživanje
(Coping with stress in adolescents and its relationships with adaptational outcomes)

Autori
Krapić, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Ljubljana

Datum
11.07

Godina
2005

Stranica
178

Mentor
Horvat, Ludvik

Neposredni voditelj
Kardum, Igor

Ključne riječi
adolescenti; struktura suočavanja; stabilnost suočavanja; adaptacijski ishodi
(adolescents; structure of coping; coping stability; adaptational outcomes)

Sažetak
Ovim radom nastojalo se ispitati koje su osnovne dimenzije suočavanja i kakva je dinamika njihovih promjena tijekom adolescentskog perioda. Pored toga, cilj istraživanja bio je utvrditi i na koji su način pojedini stilovi suočavanja povezani s različitim adaptacijskim ishodima (raspoloženjima, tjelesnim simptomima, socijalnim funkcioniranjem i akademskim postignućem), odnosno na koji način oni posreduju i mijenjaju efekte nekih antecedentnih varijabli (osobina ličnosti, obiteljskog funkcioniranja, doživljaja stresnosti i socijalne podrške) na ishode. Rezultati dobiveni na uzorku krossekcijskog (N=963) i longitudinalnog (N=173) istraživanja pokazali su da se suočavanja adolescenata strukturiraju u tri dominantna stila: problemu usmjerena, emocijama usmjerena i suočavanja izbjegavanjem, čije se korištenje od rane prema kasnijoj adolescenciji mijenja. Kako je porast u korištenju problemu i emocijama usmjerenih suočavanja i pad u korištenju strategija izbjegavanja karakterističan za većinu mladih, vjerojatno je za pretpostaviti da se radi o maturacijskim promjenama normativnog karaktera. Nalazi koji se odnose na povezanost stilova suočavanja s pojedinim vrstama ishoda i njihovu ulogu u posredovanju i/ili mijenjanju efekata različitih antecedentnih varijabli pokazuju da kada se razmatraju različiti adaptacijski ishodi, suočavanja svakako treba uzimati u obzir kao važnu komponentu. Tri dominantna stila suočavanja naime, na različite su načine povezana s pojedinim adaptacijskim ishodima, pri čemu nekim ishodima u nekim slučajevima oni samostalno doprinose, dok ponekad posreduju i/ili mijenjaju efekte različitih antecedentnih varijabli. Na temelju emocijama usmjerenih suočavanja moguće je tako predicirati pozitivna raspoloženja i različite oblike socijalnih odnosa, na temelju suočavanja izbjegavanjem tjelesne simptome i negativna raspoloženja, dok problemu usmjerena suočavanja pored ishoda koje predicira suočavanje izbjegavanjem omogućavaju još i predikciju akademskog postignuća. Iako su ovim radom potvrđene i medijacijska i moderatorska uloga stilova suočavanja u odnosu između različitih antecedentnih varijabli i ishoda treba reći da stilovi suočavanja veću ulogu imaju u mijenjanju efekata antecedentnih varijabli na ishode, nego u njihovom posredovanju. Medijacijsku ulogu naime ostvaruju samo emocijama usmjerena suočavanja koja posreduju efekte socijalne podrške vršnjaka na pozitivna raspoloženja, te na socijalne odnose s vršnjacima i ljubavnim partnerima. S druge strane, moderatorsku ulogu ostvaruju sva tri stila suočavanja, pri čemu su emocijama usmjerena suočavanja najčešći moderator antecedentnih varijabli na adaptacijske ishode. Ona, kako je vidljivo iz rezultata, moderiraju efekte ektraverzije i socijalne podrške obitelji na pozitivna raspoloženja, socijalne podrške vršnjaka na respiratorne i nerespiratorne tjelesne simptome, neuroticizma i doživljaja stresnosti na socijalne odnose s vršnjacima, te socijalne podrške obitelji na socijalne odnose s članovima obitelji. Problemu usmjerena suočavanja moderiraju samo efekte doživljaja stresnosti na socijalne odnose s članovima obitelji, dok suočavanja izbjegavanjem mijenjaju efekte pozitivne obiteljske klime na respiratorne tjelesne simptome.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
0009027

Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka

Profili:

Avatar Url Nada Krapić (autor)

Avatar Url Igor Kardum (mentor)

Citiraj ovu publikaciju

Krapić, Nada
Suočavanje sa stresom kod adolescenata i njegova povezanost s adaptacijskim ishodima - longitudinalno istraživanje, 2005., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Ljubljana
Krapić, N. (2005) 'Suočavanje sa stresom kod adolescenata i njegova povezanost s adaptacijskim ishodima - longitudinalno istraživanje', doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Ljubljana.
@phdthesis{phdthesis, author = {Krapi\'{c}, N.}, year = {2005}, pages = {178}, keywords = {adolescenti, struktura suo\v{c}avanja, stabilnost suo\v{c}avanja, adaptacijski ishodi}, title = {Suo\v{c}avanje sa stresom kod adolescenata i njegova povezanost s adaptacijskim ishodima - longitudinalno istra\v{z}ivanje}, keyword = {adolescenti, struktura suo\v{c}avanja, stabilnost suo\v{c}avanja, adaptacijski ishodi}, publisherplace = {Ljubljana} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Krapi\'{c}, N.}, year = {2005}, pages = {178}, keywords = {adolescents, structure of coping, coping stability, adaptational outcomes}, title = {Coping with stress in adolescents and its relationships with adaptational outcomes}, keyword = {adolescents, structure of coping, coping stability, adaptational outcomes}, publisherplace = {Ljubljana} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font