hrvatski

Afektivne, kognitivne, socijalne i zdravstvene posljedice emocionalne supresije

Emocionalna supresija je oblik regulacije emocija koji je usmjeren na inhibiranje emocionalnog ponašanja. Ona se odvija nakon pokretanja emocionalnog programa odnosno nakon aktiviranja ponašajnih tendencija. U radu su pojašnjene sličnosti i razlike između supresije i nedovoljno razlikovanih koncepata poput emocionalne inhibicije, represije i ekspresivnosti. Naglašeni su nedostaci korelacijskih istraživanja posljedica supresije među kojima su najvažniji loša konstruktna valjanost mjernih instrumenata i izostanak kontroliranja temeljnih osobina ličnosti koje bi se mogle nalaziti u podlozi sklonosti k supresiji i varijabli koje s njome koreliraju. Navedeni su rezultati najnovijih istraživanja koji pokazuju da supresija djeluje negativno na psihološku dobrobit pojedinca, u skladu s čime su i podaci o njezinom nepoželjnom djelovanju na afektivno, socijalno i kognitivno funkcioniranje. Paralelno s time su predloženi mehanizmi koji bi mogli dovoditi do uočenih efekata. Poseban dio rada posvećen je zdravstvenim posljedicama supresije. Iako se na osnovu rezultata većine korelacijskih istraživanja može pretpostaviti da supresija dovodi do nepoželjnih zdravstvenih ishoda, ona ne omogućavaju detaljno razumijevanje takvog odnosa. Na sreću, područje istraživanja regulacije emocija obogaćeno je nizom eksperimentanih istraživanja akutnih poslijedica supresije koja upućuju na to da bi specifični obrasci fiziološke aktivacije mogli biti poveznica između ovog načina regulacije emocija i različitih zdravstvenih ishoda. U poslijednjem dijelu rada naglašena je važnost funkcionalnog razlikovanja primarnih emocija i ispitivanja utjecaja osobina ličnosti u budućim istraživanjima supresije.

Supresija; ličnost; afekt; pamćenje; fiziologija; zdravlje

nije evidentirano