engleski

Fishery management in the Danube catchment area

Ribolovno gospodarenje Dunavom različito je u njegova tri područja. U gornjem toku prevladavaju problemi sportskog ribolova i ekoloških rekonstrukcija, u srednjem toku im se u nekoj mjeri pridružuje i problematika komercijalnog ribolova, a čija važnost dolazi do izražaja u donjem toku. Ove razlike nisu toliko posljedica veličine korita koliko su to ekonomske razvijenosti pojedinih država, njihovog ribarskog zakonodavstva, te načina njegovog provođenja. Mnoštvo pregrada u gornjem toku Dunava (29 u Njemačkoj, 9 u Austriji) bitno utječe na ihtiocenoze, a radikalan je primjer brana Gabčikovo na slovačko-mađarskoj granici, koja je smanjila ulov riba na jednu četvrtinu. U donjem toku Dunava ulov je spao na jednu trećinu, a i sastav vrsta je radikalno promjenjen u negativnom smjeru, s drastičnim padom udjela jesetrovki, štuka i linjaka. Uzrocima se smatraju gradnje brana, povećana koncentracija nutrijenata i teških metala, krivolov i prelov. Neophodne su bitne promjene u reguliranju komercijalnog ribolova. U srednjem toku, kamo pripada Hrvatska, također se uočava trend pada udjela bentofagnih i fitofilnih vrsta riba. U ovom području zakonski je predviđena koegzistencija sportskog i komercijalnog ribolova, no prednost treba dati sportskom ribolovu, a komercijalnom se, pod strogim nadzorom, može dopustiti izlov eventualno utvrđenog viška prirodnog prirasta. S obzirom na riblje migracije i političke granice u Podunavlju, a radi uspješnog ribarskog gospodarenja neophodno je uspostaviti suradnju i koordinaciju sa susjednim državama.

sport fishing; commercial fishing; ecological reconstructions; Danube basin countries-mutual cooperation

nije evidentirano