Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Uporaba i zaštita podzemnih voda za javnu vodoopskrbu (CROSBI ID 118433)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Pekaš, Želimir Uporaba i zaštita podzemnih voda za javnu vodoopskrbu // Naftaplin, 2 (2005), 6; 15-27

Podaci o odgovornosti

Pekaš, Želimir

hrvatski

Uporaba i zaštita podzemnih voda za javnu vodoopskrbu

Postotak opskrbljenosti stanovništva iz javnih vodoopskrbnih sustava u Republici Hrvatskoj iznosi 76%, što znači da se 3, 35 miliona stanovnika opskrbljuje vodom kontrolirane kakvoće. Za to se ukupno zahvaća 374, 26 miliona m^3 vode godišnje, od čega podzemne vode čine 90%. Veća opskrbljenost je na jadranskom (86%) nego na crnomorskom slivu (71%). Gledajući po županijama razlike su znatno veće i kreću se od najmanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od 31%, do najveće u Istarskoj županiji od 95%. Jedan od glavnih uzroka tome je, uz cijeli niz drugih razloga, neravnomjeran prostorni raspored korisnika i resursa podzemne vode koji su posljedica hidrogeoloških značajki pojedinih područja. Na području Hrvatske postoji 128 komunalnih društava koja imaju koncesiju za vodoopskrbu i koriste 407 zahvata podzemne vode različitog tipa. Ukupan kapacitet svih crpilišta, u razdobljima najveće potrošnje, iznosi 22.741, 0 l/s. Na crnomorskom slivu postoji 276 vodozahvata s ukupnim kapacitetom 12.559, 5 l/s, a na jadranskom slivu 131 vodozahvat, od čega 106 na kopnu i 25 na otocima, ukupnog kapaciteta 10.182, 5 l/s. Ukupni gubici iz sustava iznose 46 % zahvaćenih količina. Prirodna kakvoća podzemnih voda je uglavnom dobra. Određene probleme u crnomorskom slivu predstavlja kakvoća vode iz nekih aluvijalnih vodonosnika zbog povećanog sadržaja željeza, mangana i pratećih elemenata, koji su posljedica reduktivnih uvjeta u vodonosnicima. Te vode se prije upuštanja u sustave kondicioniraju. U jadranskom slivu određene probleme predstavljaju povremena zamućenja i mikrobiološka zagađenja vode nakon jakih oborina. Svi sustavi javne vodoopskrbe provode dezinfekciju vode. Zaštita podzemnih voda od antropogenih zagađenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću vode provodi se proglašenjem zona sanitarne zaštite, koje su uključene u prostorne planove. Unutar pojedinih zona provode se propisane mjere zaštite. Odluku o proglašenju zona sanitarne zaštite donose jedinice lokalne samouprave. Na crnomorskom slivu 49, 3% crpilišta ima zone sanitarne zaštite, čime se štiti 84, 5% zahvaćenih količina vode. U jadranskom slivu 64, 2% crpilišta na kopnu ima zone sanitarne zaštite čime se štiti 91, 1% zahvaćenih količina vode, dok na otocima 44% crpilišta ima zone sanitarne zaštite i štiti se 63% zahvaćenih voda. Generalno gledano ukupni kapacitet postojećih i rezerviranih vodozahvata podzemnih voda neće biti ograničavajući faktor razvoja vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj, ali njihov nepovoljan razmještaj u odnosu na potrošače, nepovoljna morfologija, postojanje relativno velikih područja bez značajnijih resursa, te izrazito velike potrebe u ljetnom razdoblju u turističkim područjima stvarat će određene probleme. Spoznaja o brojnim područjima na kojima ne postoje značajniji resursi, neravnomjernom prostornom rasporedu vodonosnika velike izdašnosti i njihovoj ugroženosti od različitih vidova onečišćenja, te procjene budućih potreba za vodom nameće potrebu definiranja strateških rezervi podzemne vode kako bi se dugoročno osigurala vodoopskrba na cjelokupnom području Hrvatske. Ta područja predstavljaju temelj postojeće, a posebno buduće vodoopskrbe u Hrvatskoj i njihovo očuvanje za buduća pokoljenja nema alternativu. Uključivanjem tih područja u prostorne planove i definiranjem njihove zaštite osigurat će se preduvjeti za adekvatno gospodarenje tim prostorima. Naznake klimatskih promjena, sve veće korištenje podzemnih voda za različite namjene, te osobito očekivano povećanje zahtjeva u skoroj budućnosti nameće potrebu integralnog gopodarenja podzemnim vodama kako bi se omogućio održivi razvoj, pri čemu javna vodoopskrba treba zadržati apsolutni prioritet.

javna vodoopskrba; zaštita podzemnih voda; strateške rezerve podzemnih voda

nije evidentirano

engleski

Groundwater utilization and protection for public water supply

nije evidentirano

public water supply; groundwater protection; groundwater reserves

nije evidentirano

Podaci o izdanju

2 (6)

2005.

15-27

objavljeno

1330-2434

2718-3114

Povezanost rada

Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo