Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 222700

Nizolijevo i Petrićevo poimanje znanosti


Boršić, Luka
Nizolijevo i Petrićevo poimanje znanosti // 14. dani Frane Petrića
Cres, Hrvatska, 2005. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)


Naslov
Nizolijevo i Petrićevo poimanje znanosti
(Nizolio's and Petrić's Concept of Science)

Autori
Boršić, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
14. dani Frane Petrića

Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 26.9.-28.9.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Nizolio; Petrić; Aristotel; metafizika; znanost
(Nizolio; Petrić; Aristotle; metaphysics; science)

Sažetak
Th. Angelucci, u spisu "Quod metaphysica sint eadem quae physica nova Theod. Angelutii sententia" (Venecija, 1584.) kritizira Petrićevu kritiku Aristotelove Metafizike. Petrić, naime, tvrdi da ne postoji jedinstven predmet "Metafizike", već da je to zbir od proizvoljno skupljenih znanosti: scientia de ente (koju Petrić smatra fizikom, tj. znanost o prirodnom biću), Sophia i logike, i to mu je jedan od argumenata da "Metafizika" nije Aristotelovo djelo, već bibliotekarski zbir različitih knjiga, dok Angelucci zastupa misao o jedinstvenosti i autentičnosti "Metafizike". Angelucci uspoređuje Petrićevu kritiku Aristotela s, među inima, nešto starijom Marija Nizolija. Prema Angelucciju, Nizolio se u 6. poglavlju III. knjige svojih "De veris principiis et de vera ratione philosophandi" (Parma, 1553.) na sličan način kao i Petrić obrušava na Aristotelovu "Metafiziku". Iako Angelucci, kao što se često naglašava, nije bio vrstan filozof, neću zanemariti tu usporedbu Petrića i Nizolija te ću je pobliže istražiti. Ta je usporedba tim zanimljivija, jer Nizolijevu knjigu, napisanu 30-ak godina prije Petrićevih "Discussiones peripateticae" (Bazel, 1581.), Petrić u Discussiones ne spominje isto kao ni samog Nizolija, premda bi zbog tematske sličnosti i cilja obiju knjiga takvo spominjanje bilo očekivano. Teza ovog izlaganja je sljedeća: Petrić od Nizolija preuzima osnovnu misao da Aristotelova (apodiktička) znanost ne postoji i da je čak unutar samog Aristotelovog sustava neobranjiva, i djelomice preuzima od Nizolija tip argumentacije u potkrijepu te teze. No, s druge strane, Petrićeve se filozofske pozicije značajno razlikuju od Nizolijevih. Tri su osnovna momenta razlikovanja: 1. Nizolio podjednako kritizira Platona i Aristotela, dok je Petriću na zubu samo Aristotel ; 2. Nizolio se orijentira isključivo prema empirijskom znanju i jedino takvo znanje smatra vrijednim bavljenja ; 3. Dok Nizolio odbacuje ikakav oblik apodiktičke znanosti, pa i ikakve znanosti onkraj eksperimentalno-osjetilne, Petrić u Platonovoj dijalektici vidi pravu i istinsku znanost o biću, koju suprotstavlja Aristotelovoj metafizici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0191006

Ustanove
Institut za filozofiju, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Luka Boršić, (256346)