hrvatski

Osobni statut trgovačkog društva u Europskom međunarodnom privatnom pravu

U radu se razmatra mjerodavno pravo za pravnu i poslovnu sposobnost trgovačkih društava u europskom međunarodnom privatnom pravu. Budući da u pravu EZ pitanje osobnog statuta trgovačkog društva još uvijek (prosinac 2004.) nije unificirano međunarodnim ugovorom ili europskim sekundarnim pravom, autor na temelju presuda Suda EZ donesenim u predmetima Centros 1999., Überseering 2002. i Inspire Art 2003., iako se u njima ne radi o posebnim slučajevima kolizijskopravnog upućivanja, daje kolizijskopravni zaključak da trgovačka društva u državi njihovog poslovnog mjesta na području EU treba prosuđivati po pravu njihova osnivanja. Međutim, budući da Sud EZ još uvijek nije izrijekom promijenio svoje stajalište izrečeno u presudi Daily Mail iz 1988. prema kojoj čl. 48. Ugovora o EZ "kao poveznice izjednačava registrirano sjedište, sjedište glavne uprave i glavno mjesto poslovanja...", u državama EU načelno vrijedi i dalje teorija stvarnog sjedišta, doduše modificirana, ali se pravna sposobnost stečena u jednoj državi EU mora priznati i u svim ostalim državama EU. Takvo, (ipak) ambivalentno stanje u europskom međunarodnom privatnom pravu društava vrijedit će dok budućim europskim sekundarnim pravom ili novom presudom Suda EZ ne bude pitanje osobnog statuta trgovačkog društva jednoznačno određeno. Na trgovačka društva iz trećih država, odnosno ona koja su osnovana izvan EU (npr. u Republici Hrvatskoj) i nadalje se može primjenjivati pravo stvarnog sjedišta, ako je ono određeno autonomnim mpp-om pojedine države članice EU.

osobni statut trgovačkog društva; europsko međunarodno privatno pravo; presude Suda EZ: Centros; Überseering i Inspire Art

nije evidentirano