Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Izazovi javnosti - javno mnijenje Primorsko-goranske županije (CROSBI ID 3159)

Autorska knjiga | ostalo

Banovac, Boris ; Boneta, Željko ; Vujić, Vidoje Izazovi javnosti - javno mnijenje Primorsko-goranske županije. Rijeka: Županija Primorsko-goranska, 2005

Podaci o odgovornosti

Banovac, Boris ; Boneta, Željko ; Vujić, Vidoje

hrvatski

Izazovi javnosti - javno mnijenje Primorsko-goranske županije

Istraživanje javnog mnijenja Primorsko-goranske županije provedeno je s ciljem dobivanja uvida u mišljenja i stavove javnosti o bitnim pitanjima i problemima društvenog razvoja. Kao prvo istraživanje ove vrste na spomenutom području, ono je ekstenzivno u pristupu što znači da je glavna svrha bila u dobivanju opće „ slike“ javnog mnijenja obzirom na različita područja djelovanja županije. To je odredilo i strukturu istraživanja koja obuhvaća slijedeća tematska područja: 1. stavovi i mišljenja o društvenim institucijama ; 2. razvojni problemi i prostorno planiranje ; 3. komunalna problematika ; 4. gospodarstvo i razvoj ; 5. promet i prometna povezanost ; 6. kultura, obrazovanje i slobodno vrijeme ; 7. socijalni problemi ; 8. dimenzije identiteta ; 9. izloženost medijima. U istraživanju navedenih tema nastojalo se zahvatiti nekoliko razina: (a) razinu stavova i mišljenja o pojedinim pitanjima ; (b) razinu zadovoljstva s pojedinim rješenjima (razvojnim, komunalnim i sl.), (c) razinu informiranosti. Anketno istraživanje provedeno je tijekom studenog i prosinca 2003., a obuhvatilo je ukupno 1.105 ispitanika iz svih dijelova županije. Rezultati istraživanja ukazuju na određene proturječnosti u procesu formiranja javnog mnijenja na području Primorsko-goranske županije. Većina ispitanika je vrlo kritična prema djelovanju društvenih ustanova i institucija, ali istodobno dolazi do izražaja niska razina informiranosti o ovim pitanjima. Drugi problem se sastoji u tome što u mišljenjima, stavovima i procjenama anketiranih građana prevladava u pravilu uža lokalna „ optika“ . Na pitanja o razvojnim problemima županije anketirani građani u pravilu daju odgovore koji se odnose na njihovu neposrednu životnu sredinu (grad, naselje) i izražavaju uže lokalne interese. Takve pojave ukazuju na probleme u formiranju jedinstvenog javnog mnijenja na razini županije, koje bi moglo postati važnim čimbenikom regionalnog razvoja. Iako su slični problemi prisutni i u drugim sredinama koje su zahvaćene tranzicijskim procesima, čiji je bitan segment razvoj demokratske javnosti, u Primorsko-goranskoj županiji su oni više izraženi zbog zemljopisnih, prostornih i kulturnih raznolikosti. Ova složenost prostora izražava se kroz različitost interesa (gospodarski, komunalni, kulturni itd.) i očekivanja stanovništva od institucija, ustanova i organizacija. Istraživanje stavova i mišljenja o posebnim i konkretnim problemima s kojima se građani suočavaju u svakodnevnom životu u potpunosti je potvrdilo spomenute pretpostavke. Iz navedenog slijedi zaključak kako su neizbježna stalna „ osluškivanja“ pulsa javnosti kako bi bilo moguće sustavno otklanjanje prepreka u formiranju suvremenog javnog mnijenja koje će djelovati kao snažan čimbenik institucionalnog djelovanja na lokalnoj i regionalnoj razini. Provedeno istraživanje, iako ekstenzivno u pristupu, ukazalo je na nekoliko bitnih karakteristika javnog mnijenja Primorsko - goranske županije. Osnovno obilježje istraživane pojave je njezin proturječan karakter. Proturječnosti u stavovima i mišljenjima dolaze do izražaja na različitim područjima i razinama. Kad je riječ o odnosu spram društvenih institucija i institucionalnih modela ponašanja, to se očituje u prihvaćanju decentraliziranog modela uređenja društva i države uz istodobno prisutnu nisku razinu povjerenja u strukture na kojima bi trebao počivati takav sustav. Odgovori ispitanika na pitanja iz prvog dijela anketnog upitnika pružaju obilje materijala za takav zaključak. Spomenute proturječnosti mogu se pratiti na personalnoj, institucionalnoj i praktičnoj razini. Na personalnoj razini se problem izražava kao relativno nizak stupanj povjerenja u osobe koje službeno predstavljaju sustav za koji se većina ispitanika zalaže. Ukoliko se još i može govoriti o određenoj diferencijaciji stavova kad se govori o stručnosti i osposobljenosti službenika u lokalnoj samoupravi za obavljanje njihova posla, predstava o moralnim karakteristikama je, kao što se moglo vidjeti, problematična. Na institucionalnoj razini problem se pojavljuje u vidu relativno niske razine povjerenja u funkcioniranje institucija koje bi trebale biti ključne za funkcioniranje decentraliziranog modela. Misli se prije svega na gospodarski sustav, sudstvo te lokalnu i regionalnu samoupravu. Treća proturječnost je praktične naravi i u rezultatima istraživanja dolazi do izražaja kroz relativni nisku razinu informiranosti o ključnim pitanjima, što je pretpostavka za bilo kakav oblik djelovanja. Primjedba koja bi se mogla uputiti takvom zaključivanju sastoji se u tvrdnji kako svrha javnosti nije ekspertiza već usmjeravanje formalnih, institucionaliziranih aktera prema određenim općim preferencijama. Čak i u tom slučaju potrebni su relativno čvrsti stavovi i uvjerenja o nekom problemu kako bi se moglo ustrajati na njegovom rješavanju putem raspoloživih komunikacijskih kanala ili legitimnim oblicima pritiska na institucije. Prema tome, ovdje nije riječ o podjeli na tzv. „ kvalificiranu“ i „ nekvalificiranu“ javnost već o javnom mnijenju koje djeluje kao kontrolni mehanizam političkih procesa u najširem smislu. Stabilizacija javnosti u navedenom smislu i njezina transformacija u aktera društvenih zbivanja moguća je samo kroz otvaranje komunikacijskih kanala prema formalnim organizacijama na različitim razinama društva. Informacije nisu u tom procesu nužne kako bi javno mnijenje zamijenilo uloge eksperata (što ono po definiciji nije u stanju), već su nužne zbog zauzimanja stabilnih i čvrstih stavova o pitanjima koja su važna na razini svakodnevnog života. Otvorena pitanja koja su postavljena ispitanicima u istraživanju glavnih razvojnih problema ukazuju na ambivalentne stavove koji u javnosti postoje oko komunalnih, kulturnih i zabavnih sadržaja. Bilo bi, na temelju iznesenih zapažanja, sasvim pogrešno zaključiti kako javno mnijenje ne postoji na društvenoj sceni Primorsko-goranske županije. Sukladno određenju pojma javnog mnijenja za koje smo se opredijelili na uvodnim stranicama ovog rada, to nije pojava koja postoji ili ne postoji. Ono je dinamični društveni čimbenik koji i sam prolazi kroz razvojne procese. Zbog navedenih razloga bilo bi primjerenije ustvrditi kako je javno mnijenje na istraživanom području, kao uostalom i u čitavoj Hrvatskoj, u fazi stasanja. Ovaj proces ne može proći bez problema i prepreka, a ishod nije unaprijed zajamčen. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju samo na neke posebne aspekte spomenutog procesa u Primorsko-goranskoj županiji. U istraživanju različitih aspekata života u županiji najjasnijom se pokazala povezanost s varijablom „ područje županije“ . Jednostavno rečeno, to znači da se stavovi i mišljenja o različitim pitanjima i dimenzijama svakodnevnog življenja značajno razlikuju zavisno od toga u kojem dijelu županije stanuju ispitanici. Heterogenost ambijenta, gospodarskih djelatnosti, povijesnih posebnosti i kulturnih navika rezultira razlikama u interesima, a to je bitna prepreka u stvaranju jedinstvenog javnog mnijenja u odnosu na svakodnevna pitanja i probleme. Na otvorena pitanja o različitim aspektima razvojnih problema u mjestu življenja i županiji, veliki broj anketiranih jednostavno nije mogao formulirati odgovor za razinu županije. Pri tome treba istaknuti da je apstinencija odgovaranja na sva druga pitanja (osim pitanja o prihodima i stranačkom opredjeljenju) bila minimalna. S druge strane, ispitanici koji su odgovarali na ova pitanja najčešće su kao glavne razvojne probleme županije navodili probleme prisutne u njihovoj neposrednoj sredini. Ove proturječnosti dolaze posebno do izražaja kod pitanja o aspektima prostorne identifikacije ispitanika. Regionalna identifikacija je svakako prisutna kod građana Primorsko-goranske županije, ali ovaj aspekt identiteta nije dominantan. Od njega većina ispitanika prilično lako odustaje u situaciji jednostavne simulacije prisilnog odabira. U takvoj situaciji najveći broj ispitanika sklon je odabrati mjesto u kojem živi kao glavni izvor prostornog identiteta. Identifikacija s prostorom županije pojavljuje se kao još uvijek relativno nestabilan segment identiteta u odnosu na nacionalnu i lokalnu razinu identifikacije. Ne treba posebno naglašavati kako rečeno ne umanjuje potrebu za istraživanjima javnog mnijenja Primorsko-goranske županije. Upravo suprotno, prostorna, gospodarska i kulturna raznolikost ovih prostora u budućem razvoju će sigurno činiti proces usuglašavanja interesa sve složenijim, jer će se u pokrenutim procesima demokratizacije broj aktera na javnoj sceni samo povećavati. Opća slika koja je dobivena ovim istraživanjem, trebala bi u perspektivi dobiti konkretnije obrise smišljenim odabirom posebnih segmenata u budućim istraživanjima javnog mnijenja.

javno mnijenje; Primorsko-goranska županija; gospodarstvo; socijalni problemi; promet; kultura; obrazovanje

nije evidentirano

engleski

Chaleenges of the Public

nije evidentirano

javno mnijenje; Primorsko-goranska županija; gospodarstvo; socijalni problemi; promet; kultura; obrazovanje

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Rijeka: Županija Primorsko-goranska

2005.

95-372-2104-0

308

objavljeno

Povezanost rada

Sociologija