hrvatski

Psihijatrijski komorbiditet kod Posttraumatskog stresnog poremećaja

Ciljevi: Ciljevi ovog rada su ustanoviti učestalost komorbidnih psihijatrijskih poremećaja na osi I kod oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) uzrokovanog ratnom psihotraumom, odrediti povezanost komorbidnih poremećaja s razinom traumatizacije, intenzitetom pojedinih skupina simptoma PTSP-a, razinom anksioznosti i depresivnosti, ispitati razinu somatizacija te utvrditi razinu općeg funkcioniranja. Ispitanici i metode: U ispitivanje je uključeno 126 veterana Domovinskog rata oboljelih od PTSP-a. Isključeni su ispitanici koji su u anamnezi imali podatak o ranijem liječenju zbog psihičkih poremećaja, oni kod kojih je dijagnosticiran organski uvjetovan psihički poremećaj te oni koji zadovoljavaju kriterije za trenutno postojanje bolesti ovisnosti. Dijagnoza PTSP-a i komorbidnih poremećaja na osi I postavljena je temeljem kliničke procjene i primjenom SCID-a (Structured Clinical Interwiev). Jačina simptoma PTSP-a utvrđena je pomoću CAPS-a (Clinical Administerd PTSD Scale) i HTQ-a (Harvard Trauma Questionaire). Ljestvica traumatskih događaja iz HTQ poslužila je za utvrđivanje stupnja traumatiziranosti. Somatizacije su ispitane procjenom Hs ljestvice MMPI-201 (Minnesota Multiphasic Personality Inventory) te somatizacijskog modula DESNOS upitnika (Disorders of extreme stress not othervise specified). Hopkinsonsovom ljestvicom simptoma utvrđena je razina anksioznosti i depresivnosti, a stupanj općeg funkcioniranja uz pomoć GAF ljestvice (Global Assesment Functioning Scale). Analizirane su razlike razine simptoma među podskupinama ispitanika, povezanost broja traumatskih iskustva, intenziteta pojedinih skupina simptoma PTSP-a, anksioznosti i depresivnosti, procjene općeg funkcioniranja, učestalosti i intenziteta tjelesnih teškoća. Rezultati: Komorbidni poremećaji dijagnosticirani kod dvije trećine (66, 7%), a od toga 14% ispitanika zadovoljavalo je kriterije za dvije dijagnoze na osi I uz PTSP. Najčešća dijagnoza koja se javlja u ovom uzorku je depresivni poremećaj (kod 33 ispitanika i distimija kod 6), slijedi zlouporaba ili ovisnost o alkoholu (kod 31 ispitanika), somatizacijski poremećaj (28) te anksiozni poremećaji (kod 3 ispitanika). Između ispitanika koji boluju od PTSP-a i ispitanika koji uz PTSP imaju i neku drugu dijagnozu na osi I, nije pronađena razlika u broju traumatskih događaja. Ispitanici s komorbidnim poremećajima i oni s depresivnim poremećajem imaju izraženije simptome izbjegavanja od ispitanika bez komorbidnih poremećaja. Skupina ispitanika sa zlouporabom odnosno ovisnošću o alkoholu ima manje izražene simptome pojačane pobuđenosti i ukupne PTSP simptome u odnosu na skupinu s komorbidnim depresivnim poremećajem. Niži stupanj općeg funkcioniranja primjećen je u skupini s depresivnim poremećajem. Zaključak: U ovom uzorku komorbidni psihički poremećaji prate PTSP u dvije trećine oboljelih. Najčešće se javlja veliki depresivni poremećaj, potom poremećaji vezani uz alkohol, somatizacijski poremećaj, pa anksiozni poremećaj. Kod skupine oboljele od depresivnog poremećaja izraženiji su simptomi izbjegavanja kao i niža razina općeg funkcioniranja.

PTSP; komorbiditet; depresivni poremećaj; psihički poremećaji vezani uz alkohol; somatizacijski poremećaj; anksiozni poremećaji; opće funkcioniranje

nije evidentirano