hrvatski

Utjecaj popratne imunosti na pojavu tumorskih metastaza

Popratnom imunošću (PI) naziva se sposobnost jedinke da odbaci sekundarni transplantat nekog tumora, iako primarni tumor i dalje nesmetano raste. Ta je pojava dokazana na različitim vrstama tumora. U našim pokusima upotrebljen je mamarni karcinom (MC) koji je ubrizganvan potkožno ili intravenski, ovisno o pokusu. Ako i primarni i sekundarni MC rastu potkožno, PI je izražena 9. dana, a ne smanjuje se ni 16.dana, no njezina izraženost ovisi o dozi sekundarno ubrizganih stanica: pri manjoj količini stanica (2x105) izražena je jače nego pri većoj (1x106). Broj plućnih metastaza ovisi o broju intravenski ubrizganih tumorskih stanica. No, pri većim količinama stanica broj metastaza je vrlo velik, tako da one međusobno konfluiraju. pa ih je nemoguće izbrojiti. Antimetastaski učinak PI očituje se ako je razmak između primarnog i sekundarnog ubrizgavanja tumorskih stanica bio 9 dana; pri razmaku od 16 dana antimetastaski učinak je nestao. Imunološki efektori uključeni u nastanak odnosno slabljenje PI analizirani su adoptivnim prijenosom splenocita (različito tretiranih ili netretiranih) iz različitih razdoblja PI. Adoptivno prenijeti popratno imuni splenociti pokazuju najbolji antimetastski učinak ako se ubrizgaju 1, 3 ili 5 dana prije ubrizgavanja tumorskih stanica. Ubrizgavanje splenocita 3 ili 5 dana poslije tumorskih stanica nema nikakav antimetastaski učinak. Adoptivno prenijeti splenociti miševa koji su potkožni MC nosili 9 ili 16 dana uzrokuju smanjenje broja plućnih metastaza. Međutim, to nije u skladu s rezultatima pokusa u kojemu su stanice MC sekundarno ubrizgane u različito vrijeme nakon primarnog potkožnog ubrizgavanja; u tom modelu PI se 16.dana više nije mogla ustanoviti. Adoptivno prenijeti splenociti miševa koji su 9 dana potkožno nosili EAT ne smanjuju broj plućnih metastaza nakon intravenskog ubrizgavanja MC, što upućuje na to da je antimetaststski učinak adoptivnog prijenosa popratno imunih splenocita specifičan. Ako se iz adoptivno prenijetih splenocita miševa koji su 9 dana nosili potkožni MC uklone limfociti T odnosno makrofagi, antimetastski učinak je lošiji od učinka netretiranih splenocita, ali, u odnosu na miševe koji nisu dobili nikakve splenocite, ipak postoji. Budući da nema razlike u broju metasatza nakon uklanjanja makrofaga ili limfocita iz popratno imunih splenocita, vjerojatno je da 9. dana nakon potkožnog ubrizgavanja tumorskih stanica u PI podjednako sudjeluju i limfociti i makrofagi. Slični pokusi izvršeni sa splenocitima miševa koji su potkožni tumor nosili 16 dana upućuju na to da je u to vrijeme antimetastaski udio makrofaga veći. U svrhu određivanja supresijskih mehanizama koji su uključeni u slabljenje PI, splenocitima miševa koji su nosili MC 9 dana dodani su netretirani splenociti miševa koji su potkožni MC nosili 16 ili 30 dana, odnosno splenociti iz kojih su prethodno odstranjeni makrofagi. Dodavanjem netretiranih splenocita miševa koji su MC nosili 16 dana splenocitima miševa koji su MC nosili 9 dana ne smanjuje se antimetstaski učinak, dok se dodavanjem splenocita mišeava koji su potkožni MC nosili 30 dana znatno smanjio antimetastaski učinak popratno imunih splenocita. Uklanjanje pojedinih populacija splenocita upućuje na zaključak da u splenocitima miševa koji 16 dana nosepotkožni MC nema stanica sa supresijskim učinkom. Nasuprot tome, splenociti miševa koji 30 dana potkožno nose MC pokazuju supresijski učinak, za koji su u prvome redu odgovorni limfociti.

metastaze; tumor; popratna imunost

nije evidentirano