Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Restorativna neurologija i neurorehabilitacija (CROSBI ID 511613)

Prilog sa skupa u zborniku | stručni rad | domaća recenzija

Šerić, Vesna Restorativna neurologija i neurorehabilitacija // GDJE SMO U NEUROLOGIJI 2004? Medicina temeljena na dokazima / Demarin, Vida ; Trkanjec, Zlatko (ur.). Zagreb: Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 2004. str. 30-31-x

Podaci o odgovornosti

Šerić, Vesna

hrvatski

Restorativna neurologija i neurorehabilitacija

Od posljedica moždanog udara umire 20% bolesnika unutar 1. mjesec dana od nastanka bolesti, 30% bolesnika je ovisno o tuđoj pomoći, 25% bolesnika nastavlja njegu u specijaliziranim ustanovama, a 10% bolesnika ostaje vezano uz krevet.Rehabilitaciju bolesnika nakon moždanog udara treba započeti odmah nakon što je bolesnik u medicinski stabilnom stanju. Ranu rehabilitaciju treba započeti interdisciplinarno u jedinicama za liječenje moždanog udara, koja po svojoj organizaciji omogućuje sastanke osoblja barem jednom tjedno i rehabilitaciju u trajanju od barem 3 sata dnevno. Pokazalo se da je ključ uspješne rehabilitacije u koordiniranom timskom radu specijaliste liječnika, bolesnika i njegove obitelji. Dosadašnjim poznavanjem patofiziologije oporavka od moždanog udara pozitivnim učinkom rehabilitacije smatralo se učenje bolesnika novim kompenzirajućim tehnikama (npr. korištenje nezahvaćene ruke u postizanju neovisnosti) te izbjegavanje intezivne terapije oslabljenog ekstremiteta. Današnje spoznaje nam govore da se pozitivan učinak rehabilitacije postiže opetovanim sudjelovanjem bolesnika u aktivnom programu fizikalne terapije, čime se postiže direktan utjecaj na proces funkcionalne reorganizacije u mozgu i poboljšanje neurološkog oporavka. Danas postoje dvije glavne teorije oporavka nakon moždanog udara: teorija o kolateralnom grananju iz intaktnih stanica u denervirano područje i teorija o demaskiranju neuralnih puteva i sinapsi koje se inače ne koriste, a koje se mogu uključiti nakon sloma dominantnog sustava. Smatra se da postoje dva mehanizma oporavka neurološke funkcije: 1. Prestanak štetnog učinka lokalnih čimbenika (rezolucija lokalnog edema, resorpcija lokalnih toksina, poboljšanje lokalne cirkulacije, oporavak ishemijom djelomično oštećenih neurona) – koji dovodi do ranog spontanog oporavka nakon moždanog udara unutar prvih 3. do 6. mjeseci. 2. Princip neuroplastičnosti mozga, odnosno sposobnosti živčanog sustava modificiranja strukture i funkcionalne organizacije, koji se bazira na kolateralnom širenju novih sinaptičkih veza i demaskiranju latentnih funkcionalnih puteva, preuzimanjem funkcije putem alternativnih neuralnih puteva, reverzibilnosti dijashize, denervacijske supersenzitivnosti i regenerativnim proksimalnim širenjem prekinutih aksona. Moguću ulogu u funkcionalnom oporavku nakon ishemijskog moždanog udara imaju i polipeptidni faktori rasta (bFGF – basic fibroblast growth factor), koji stimuliraju razgranavanje neurona i endogenu proliferaciju progenitornih stanica kod pokusnih životinja, a pokazalo se da dimmer bFGF u subakutnom liječenju (dani, tjedni) poboljšava neurološki oporavak. U eksperimentalnim uvjetima dokazano je da lijekovi koji mijenjaju razinu specifičnih centralnih neurotransmitora utječu na oporavak funkcije mozga nakon moždanog udara. Tvari koje smanjuju koncentraciju norepinefrina (blokatori alfa1-adrenergičkih receptora, agonisti alfa2-adrenergičkih receptora) smanjuju oporavak, a tvari koje povisuju koncentraciju norepinefrina (antagonisti alfa2-adrenergičkih receptora, simpatomimetici – amfetamin) poboljšavaju oporavak nakon moždanog udara. Klasične rehabilitacijske službe se dijele na fizikalnu terapiju, radnu terapiju i terapiju govora. Fizikalna terapija bazirana na specifičnom funkcionalnom treningu provodi se putem tradicionalne terapije (opseg pokreta, jačanje, mobilizacija, usvajanje tehnike), metode po Knottu i Vossu (proprioceptivna neuromuskularna facilitacija), Brunnstromu (poticanje specifične sinergije korištenjem kutano/proprioceptivne centralne facilitacije) i Bobathu (trening neuralnog razvoja). Fizikalna i radna terapija se baziraju na substitucijskom djelovanju nezahvaćenih dijelova tijela i biološkim principima plastičnosti mozga. Prisilnim induciranjem kretnji postiže se pojačano funkcioniranje neoštećene hemisfere u odnosu na oslabljeni dio tijela, a “ forsiranom uporabom” usmjeravanje bolesnikove pažnje na paretični ud funkcionalnim treningom visokog intenziteta postiže se bolji oporavak. Nakon boravka u specijaliziranim ustanovama rehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara uglavnom, nažalost, završava. Ali, danas postoji i alternativa klasičnoj rehabilitaciji – telerehabilitacija, liječenje uz pomoć kompjutora. Ideja o liječenju bolesnika s afazijom pomoću kompjutora stara je 20-ak godina. Noviji pristup takvom liječenju predstavlja takozvana terapija “ licem-u-lice” , koja predpostavlja dolazak bolesnika u specijaliziranu ustanovu odmah nakon nastanka simptoma moždanog udara, dijagnosticiranje afazije i početak terapije “ licem-u-lice” , kombiniranje klasične terapije afazije s terapijom uz pomoć kompjutora, kombiniranje terapije “ licem-u-lice” s terapijom uz pomoć kompjutora u specijaliziranoj rehabilitacijskoj ustanovi i kombiniranje terapije “ licem-u-lice” (jednom tjedno) s terapijom uz pomoć kompjutora u bolesnikovu domu. Takvom terapijom logoped ocjenjuje rezultat terapije odmah po njenom završetku i procjenjuje napredak liječenja i planira daljnje liječenje putem prenošenja podataka. Prednosti takve terapije su veća motiviranost i samopouzdanje bolesnika i nepostojanje dobne granice za provođenje terapije, a ograničenja su činjenica da je kod bolesnika s moždanim udraom smanjena kognitivna sposobnost i ograničenost broja vježbi s postojećim kompjutorskim software-om za liječenje afazije. Pomoću takozvane “ virtualne stvarnosti” , odnosno kompjutorske stimulacije koja stvara dojam stvarnog 3D okruženja postiže se “ pojačano učenje” mehanizama slanjem informacija središnjem živčanom sustavu u stvarnom vremenu preko audio-vizuelne povratne veze o bolesnikovim pokretima i postiže mogućnost individualnog prilagođavanja intenziteta rehabilitacijske terapije. Tri su temeljne točke u primjeni virtuelne stvarnosti kod neuoloških bolesnika: 1. uporabljivost, pomoću “ kape” koja se pričvršćuje na glavu (vizualni prikaz, slušalice i 3D položajni senzori) čime se onemogućuje bolesnikovo opadanje pažnje i virtuelnim okruženjem projiciranim na zidu ugodne, tamne prostorije za motoričku rehabilitaciju 2. bolesnikovo korištenje mehanizma “ pojačanog učenja” korištenjem informacija upućenih SŽS-u u stvarnom vremenu, dobivenih preko audio-vizuelne povratne veze svojih kretnji, koje su u interakciji s pravilnim kretnjama prikazanim u virtuelnom okruženju i 3. prijenos naučenih kretnji putem virtuelne stvarnosti u stvarni život, čime se postiže značajan porast rezultata motoričkih funkcija ekstremiteta na kliničkim ocjenskim ljestvicama kod bolesnika nakon moždanog udara i mogućnost povećanja intenziteta rehabilitacijskih vježbi i prilagodbe svakom pojedinom bolesniku. Telerehabilitacisjkim programima putem regularne telefonske linije ili specijalnih digitalnih veza postiže se bolja dostupnost specijaliziranih rehabilitacijskih usluga bolesnicima, njegovateljima i studentima u udaljenim i seoskim područjima, omogućuje se bolesnicima i njihovim teleterapeutima audiovizuelna povezanost i nema “ praznog hoda” u procesu rehabilitacije uzrokovanog vremenskom, zemljopisnom ili prometnom udaljenošću.

moždani udar; reorganizacija mozga; rehabilitacija;

nije evidentirano

engleski

Restorativ neurology and neurorehabilitation

nije evidentirano

stroke; brain reorganization; rehabilitation

nije evidentirano

Podaci o prilogu

30-31-x.

2004.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

GDJE SMO U NEUROLOGIJI 2004? Medicina temeljena na dokazima

Demarin, Vida ; Trkanjec, Zlatko

Zagreb: Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice

Podaci o skupu

GDJE SMO U NEUROLOGIJI 2004? Medicina temeljena na dokazima

pozvano predavanje

04.12.2004-04.12.2004

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti