hrvatski

Liječenje pneumonija: koliko su važne smjernice?

Dijagnostika i posebno liječenje pneumonija, unatoč stalnomu napretku, i danas su praćeni brojnim kontroverzama. Algoritmi (hrvatski: postupnik, smjernice) daju sažete preporuke o brojnim praktičnim problemima pri dijagnosticiranju i liječenju pneumonija. Na izradu i provedbu smjernica utječu brojni i različiti čimbenici koji se bitno razlikuju u pojedinim sredinama. Moderni algoritmi za zbrinjavanje pneumonija, osim izbora antibiotika, propisuju i dijagnostičke postupke, kriterije za hospitalizaciju i duljinu liječenja, prijelaz s parenteralnog na peroralni način primjene antibiotika, preventivne mjere itd. Najpoznatiji algoritmi (nekoliko američkih, kanadski, britanski, Europskog udruženja za plućne bolesti) temelje se na empirijskom liječenju pneumonija. Danas je općeprihvaćen stav da u inicijalnom empirijskom liječenju treba primijeniti antibiotik koji dobro djeluje na Streptococcus pneumoniae i na atipične uzročnike. Za ambulantno liječenje ovi algoritmi preporučuju makrolide, doksiciklin ili nove (respiratorne) fluorokinolone, a za hospitalizirane bolesnike betalaktamski antibiotik u kombinaciji s makrolidom ili fluorokinolonski antibiotik s dobrim učinkom na pneumokoka. Danas je uobičajena preporuka da se liječenje težih pneumonija započinje u bolnici parenteralnom primjenom antibiotika, a nakon stabilizacije stanja bolesnika prelazi se na peroralnu primjenu (switch therapy). Respektirajući brojne čimbenike koji utječu na zbrinjavanje pneumonija u nas i polazeći od zatečenog stanja, uključujući već tradicionalno kliničko razvrstavanje pneumonija na bakterijske i atipične, za učinkovito i racionalno liječenje pneumonija valja izraditi i prihvatiti vlastite smjernice na nacionalnoj razini. U članku se daje prijedlog smjernica za liječenje pneumonija.

Pneumonija; Liječenje; Algoritmi; Betalaktamski antibiotici; Makrolidi; Fluorokinoloni

nije evidentirano