hrvatski

Infekcije dišnog sustava: najčešće bolesti čovjeka

Akutne respiratorne infekcije (ARI), odnosno akutne upalne bolesti dišnoga sustava najučestalije su infekcije i najčešće bolesti čovjeka uopće. Bolesnici s ARI, posebno gornjeg dijela dišnog sustava, najčešći su posjetitelji pedijatrijskih i drugih ordinacija primarne zdravstvene zaštite. Osobito često obolijevaju mala djeca. Razlozi za ovako veliku učestalost ARI nalaze se u građi i položaju dišnog sustava, u mnoštvu različitih uzročnika koji se vrlo lako prenose te u još uvijek skromnim mogućnostima sprječavanja i liječenja. Klinički se ARI očituju cijelim spektrom različitih sindroma i različitom težinom bolesti. To su najčešće blage infekcije gornjeg dijela dišnog sustava uzrokovane virusima, a katkad se pojavljuju njihove komplikacije (otitis, sinusitis). Influenca je još uvijek vrlo česta i teška bolest, koja se svake godine pojavljuje epidemijski, a praćena je brojnim komplikacijama, osobito u starijih ljudi i u drugih kroničnih bolesnika. Klinički je relativno lako, a neobično važno, razlikovati streptokoknu anginu od drugih (virusnih) angina. Infekcije u donjem dijelu dišnog sustava nisu najčešće uzrokovane virusima, osim akutnog bronhitisa i bronhiolitisa. Akutni se bronhitis najčešće pojavljuje u sklopu virusnih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava u djece, pa ga ne treba liječiti antibioticima. Bronhiolitis je težak klinički sindrom sa zahvaćenošću donjeg dijela dišnog sustava u dojenčadi i u male djece, a najčešće ga uzrokuje respiratorni sincicijski virus (RSV). Akutna egzacerbacija kronične opstruktivne plućne bolesti (AE-KOPB) definirana je kliničkim znakovima, a zahtijeva primjenu antibiotika. Pneumonija je najteža infekcija dišnog sustava pa zaslužuje posebnu pozornost, iako sudjeluje samo s jednim postotkom u svim ARI. Zahvaća sve dobne skupine i osobe s različitim kroničnim bolestima i oštećenjem imuniteta, a uzrokuju je brojni i raznovrsni mikroorganizmi. Zato se pneumonija očituje vrlo različitim simptomima i kliničkim oblicima pojavnosti i težine bolesti. Najčešća je i najteža u krajnjim dobnim skupinama. Osnovni problem u liječenju bolesnika s ARI proizlazi iz nemogućnosti točnog etiološkog dijagnosticiranja brojnih i raznovrsnih uzročnika. Posljedica je neprikladno, često nepotrebno, neracionalno i neučinkovito liječenje s brojnim neželjenim događajima. Zacijelo najveća zloporaba antibiotika događa se pri nepotrebnom liječenju virusnih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava, najčešće obične prehlade, posebno u male djece.

Akutne respiratorne infekcije; Klinički sindromi; Podjela; Epidemiologija; Učestalost; Liječenje

nije evidentirano