hrvatski

Erazmo i Hrvati XV. i XVI. stoljeća

U ovom radu daje se pregled Erazmovih veza s humanističkim piscima, teolozima i diplomatima koji rođenjem ili podrijetlom potječu iz Hrvatske i prikazuje se recepcija Erazmovih djela u hrvatskih auktora 15. i 16. st. Svakako, najzanimljiviji su podatci o izravnim, osobnim vezama Erazma s hrvatskim humanistima. Iz sačuvane korespondencije zna se da se Erazmo dopisivao s Jakovom Baničevićem (1466-1532), Stjepanom Brodarićem (1490-1539) i Franjom Trankvilom Andreisom (1490-1571). Spomen zaslužuje i nepotvrđena epistolarna veza s Antunom Vrančićem (1504-1573). U Erazmovim pismima i djelima spominju se i druga imena koja ulaze u obzor ove teme: Ivan Česmički (1434-1472), Juraj Dragišić (1445-1520), Franjo Niger (1452-1523), Matej Fortunat (poslije 1480-1528), Giulio Camillo il Delminio (oko 1480-1544), Petar Pavao Vergerije mlađi (1498-1565). Za neke od njih Erazmo je znao samo po čuvenju i po njihovim spisima, a s nekima je bio i u osobnom dodiru. Iako Erazmo ne spominje dubrovačkog dominikanca Ivana Stojkovića (oko 1390-1443), poznato je da se služio njegovim grčkim rukopisima pri radu na Novom zavjetu. Osobito je zanimljiva, a gotovo posve neproučena, recepcija Erazmova djela u hrvatskoj književnosti 16. stoljeća. Djela glasovitoga humanista poznavali su, uz već spomenute, i oni njegovi suvremenici koji s njim – koliko znamo – nisu bili u izravnom kontaktu: Marko Marulić (1450-1524), Vinko Pribojević (2. pol. 15. st. - oko 1530), Damjan Beneša (1477-1539), Nikola Petrović (1486-1568). Sredini i drugoj polovici 16. st. pripadaju Matija Vlačić Ilirik (1520-1575), Ivanuš Pergošić (? - 1592) i Antun Vramec (1538-1588). Njihov odnos prema Erazmovu djelu kreće se u rasponu od nesputanih izraza divljenja (Marko Marulić), preko pozivanja na Erazmov autoritet (Vinko Pribojević) do oštre kritike (Nikola Petrović). Osim pukih kroničarskih zabilješki, citiranja Erazmovih spisa, izražavanja osobnih vrijednosnih stavova, oblici recepije obuhvaćaju filološku polemiku i nadopunu (Matija Vlačić) te antologiziranje i tiskanje Erazmovih djela (Ivanuš Pergošić). Ovamo pripadaju i, nažalost rijetki, podatci o optjecaju Erazmovih knjiga u hrvatskoj kulturnoj sredini. Iako je dokumentacija o ovoj temi uglavnom fragmentarna, ipak svjedoči o živom interesu hrvatskih humanista za opus velikog Erazma, a i o tome da su neki od njih zahvaljujući svojem znanju i sposobnostima stupili u povlašten krug njegovih korespondenata i prijatelja.

Erazmo; recepcija; Hrvatska

Članak je proširena inačica teksta objavljenog na engleskom pod naslovom Erasmus and the Croats in the Fifteenth and Sixteenth Centuries, u godišnjaku Erasmus of Rotterdam Society Yearbook 24 (2004), str. 89-114.