Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 215588

Znanje i informiranost o Europskoj uniji


Mendeš, Ivona
Znanje i informiranost o Europskoj uniji // Mladi Hrvatske i europska integracija / Ilišin, Vlasta (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2005. str. 253-283


Naslov
Znanje i informiranost o Europskoj uniji
(Knowledge and Level of Information about European Union)

Autori
Mendeš, Ivona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Mladi Hrvatske i europska integracija

Urednik/ci
Ilišin, Vlasta

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2005

Raspon stranica
253-283

ISBN
953-6218-23-2

Ključne riječi
Mladi, informiranost, znanje, mediji, Europska unija
(Youth, level of information, knowledge, media, European Union)

Sažetak
Informiranost građana o važnim društvenim, kulturnim i političkim problemima važno je pitanje za svako društvo, pa tako i hrvatsko. U našem slučaju ono je posebno vezano uz problem informiranosti o Europskoj uniji, njenoj strukturi i procesima te položaju Hrvatske u tom kontekstu. Kako je pridruživanje Europskoj uniji postavljeno kao glavni politički prioritet Hrvatske, oko kojeg je postignut gotovo potpuni konsenzus svih relevantnih političkih aktera na hrvatskoj društvenoj sceni, nije zanemarivo pitanje koliko su hrvatski građani uopće informirani o relevantnim činjenicama i kako ocjenjuju svoj interes za ta pitanja. Kada je riječ o informiranju i informiranosti mladih u Hrvatskoj rezultati su pokazali da mladi relativno često prate vijesti u svim medijima, s tim da u tome zaostaju i za starijim ispitanicima i za ispitanicima iz bivših zemalja kandidatkinja za EU. Taj se nalaz ne odnosi jedino na korištenje interneta kao izvora informacija, u čemu mladi daleko prednjače pred starijima, a iz podataka danih u samom uvodu, i pred današnjim stanovnicima Europske unije. Usto, mladi se međusobno najviše razlikuju upravo po korištenju interneta i čitanju dnevnih novina, s time da su društveno kvalificiraniji mladi (obrazovaniji, iz urbanih sredina i bogatijih regija te prosječno stariji) ti koji češće koriste i jedan i drugi medij kako bi se informirali. Što se tiče sadržaja koje ispitanici prate u medijima, uočljivo je da su mladi puno više zainteresirani za zbivanja iz društvenog i kulturnog života, a puno manje za politički konotirane teme. Stariji ispitanici uglavnom ujednačeno prate gotovo sve teme iz društvenog, političkog i kulturnog života, a i mnogo su zaineresiraniji za one političke naravi. Usporedba s ispitanicima iz 13 zemalja kandidatkinja za EU pokazala je da su oni daleko više zainteresirani za sve teme (osim sporta) od hrvatskih ispitanika. Dubljom analizom praćenja ponuđenih sadržaja, dobili smo tri faktora nazvanih zanimanje za društveno-političke teme, zanimanje za teme iz kulturnog i zabavnog života i zanimanje za sport i crnu kroniku. Mladi koji prate teme što sačinjavaju prvi faktor uglavnom spadaju među socijalno i kulturno kompetentnije, drugu skupinu tema prati otprilike jednako profilirana mladež (uz manje izražene razlike po promatranim obilježjima), a treći skup sadržaja zanima nisko obrazovane i religiozne mlade iz Dalmacije. Drugi skup tema kojim se bavi ova analiza tiče se informiranosti i interesa za informacije vezane uz Europsku uniju. U slučaju procjene o vlastitoj razini informiranosti o EU, nešto više od polovine mladih izjavilo je da su dobro informirani o Europskoj uniji i zbivanjima u njoj, naspram čak dvije trećine starijih koje se smatraju dobro informiranima. S druge strane, rezultati i mladih i starijih ispitanika su iznenađujuće visoki u usporedbi s podacima o informiranosti stanovnika 25 zemalja Europske unije gdje čak 73% ispitanika smatra da su slabo informirani o toj problematici. Što se tiče razlika među mladima, najinformiraniji, po vlastitom sudu, su muškarci, iz najstarije dobne kohorte, studenti i visokoobrazovani, mladi koji pozitivno percipiraju Europsku uniju i koji i inače prate teme vezane uz nju. Usko vezano uz pitanje informiranosti o samoj Europskoj uniji bilo je i pitanje o općoj informiranosti glede hrvatskog približavanja toj asocijaciji. Rezultati pokazuju ponešto drugačiji trend nego prethodni nalazi. U ovom slučaju, 44% mladih, za razliku od skoro polovine starije populacije, smatra da su o tom procesu dobro informirani. Iznenađuje pritom činjenica da su istovjetno prikupljani podaci iz zemalja kandidatkinja za EU obznanili mnogo manju ocjenu vlastite informiranosti po tom pitanju. Mladi iz Hrvatske koji se smatraju dobro informiranima uglavnom su muškarci iz velikih gradova koji studiraju ili su visokoobrazovani, a o EU imaju pozitivnu sliku. Kad je riječ o temama i problemima vezanim uz EU o kojima ispitanici žele više informacija, rezultati nam govore da su i mladima u Hrvatskoj i ispitanicima iz zemalja kandidatkinja za EU najzanimljivije teme vezane upravo uz politiku EU prema mladima i obrazovanju, a zatim gospodarstvo i socijalnu politiku. S druge strane, stariji ispitanici mnogo su više zainteresirani za posljednje dvije teme. Uz sve to, pitanja vezana uz proširenje EU, kulturnu politiku, međunarodne odnose, regionalnu politiku i proračun EU najmanje su zanimljiva mladima. Međusobne razlike mladih su po navedenim sadržajima vezanim uz EU uglavnom nasumce raspoređene. Načini na koji se ispitanici informiraju o Europskoj uniji i prethodno navedenim sadržajima prvenstveno obuhvaćaju masovne medije (tisak, televiziju i radio), a tek onda druge oblike informiranja kao što su rasprave s najbližima, surfanje internetom, specijalizirane knjige i drugi tiskani materijali te rad nevladinih organizacija. U korištenju navedenih izvora nema većih razlika između mladih i starijih ispitanika, osim u slučaju interneta, kao što je to i prethodno utvrđeno. Kad je riječ o ispitanicima iz 25 zemalja članica EU, oni u manjoj mjeri navode sve navedene izvore kao način informiranja o Europskoj uniji, njenim politikama i ustanovama. Posljednji dio ovog dijela čine kontrolna pitanja, a vezana su uz objektivno znanje ispitanika o određenim temama vezanim uz Europsku uniju. Tako je pitanje o tome gdje se Hrvatska u trenutku ispitivanja nalazila u procesu približavanja EU polučilo zapravo poražavajuće rezultate: točan odgovor znala je otprilike trećina mladih i starijih ispitanika. Drugo postavljeno pitanje ticalo se poznatosti određenih institucija Europske unije. Mladi i stariji ispitanici nisu previše različiti po svom znanju kada je riječ o tom pitanju: i jednima i drugima je najpoznatija institucija Europski parlament, zatim Europska komisija, zatim Vijeće ministara EU, pa Europska središnja banka, dok je za ostale institucije čulo manje od 40% hrvatskih ispitanika. Ispitanici iz Europske unije su više upoznati sa svakom od navedenih institucija, što ne iznenađuje s obzirom da imaju više prilika susretati se s njima u svakodnevnom životu. No, neznanje hrvatskih ispitanika o procesu pridruživanja vlastite zemlje Europskoj uniji dovodi u sumnju njihovu procjenu vlastite informiranosti o EU i njezinim institucijama. Realno je pretpostaviti da je ta informiranost slabija nego što bi se to po iskazima ispitanika moglo zaključiti, a takvu pretpostavku potkrepljuju i nalazi da ispitanici iz europskih zemalja svoju informiranost o EU ocjenjuju lošijom nego hrvatski ispitanici. Otkuda tako nekritičan stav hrvatskih ispitanika o vlastitoj informiranosti teško je dokučiti. Jedno od mogućih objašnjenja moglo bi biti to da, kako znaju da je tema EU važna za Hrvatsku danas, nisu ni u anketi željeli priznati da zapravo nisu zadovoljavajuće informirani, a drugo bi moglo biti da su ispitanici samu činjenicu kako mediji pojačano prate probleme europske integracije i odnosa Hrvatske s EU zamijenili s vlastitim praćenjem tih tema. Socijalna obilježja mladih u Hrvatskoj, koja uzrokuju najveće razlike u zauzimanju i prihvaćanju ispitivanih stavova i percepcija, prvenstveno su ona koja se tiču razine sociokulturne kvalificiranosti (socioprofesionalni status i obrazovanje ispitanika), zatim je to spol, a potom provenijencija, regionalna pripadnost i dob ispitanika. Na razlike među mladima najmanje utječe obrazovanje oca, zatim religioznost i domicil te stranačka identifikacija. Najveću razinu informiranosti i znanja pokazuju muškarci iz najstarije dobne kohorte mladih, oni koji su rođeni i stanuju u velikim gradovima (uključujući Zagreb), stanovnici najrazvijenijih regija (Zagreb, Istra i Primorje), studenti i zaposleni te oni s visokoškolskom naobrazbom, nereligiozni i simpatizeri liberalno i lijevo orijentiranih stranaka (HNS-a i SDP-a), s tim da se tu povremeno javljaju i mladi koji su pristaše HSP-a, jer je upravo to stranka koja dio svog imidža gradi na glasnom protivljenju hrvatskoj asocijaciji s Europskom unijom. Uz sve to, valja reći da su i s boljim znanjem i informiranošću o Europskoj uniji, njenim politikama, ustanovama i procesom proširenja, povezani i pozitivni stavovi o različitim aspektima Europske unije (slika o EU, praćenje tema s njom povezanih u medijima, podrška hrvatskom pridruživanju Uniji i sl.), što najvjerojatnije znači da se međusobno uvjetuju. Zaključno se može reći da odgovori ispitanika pokazuju kako hrvatski građani – i mladi, i stariji – nisu toliko zainteresirani za problematiku Europske unije koliko bi to njena prisutnost u medijima i na političkom dnevnom redu implicirala, pri čemu je njihovo znanje o odnosima Hrvatske i EU na još nižoj razini. Otuda slijedi da je potrebno provesti snažnu i sveobuhvatnu javnu kampanju usmjerenu upravo na povećanje i informiranosti i znanja građana o Europskoj uniji i onome što ona predstavlja kako bi, u trenutku kada to dođe na dnevni red, stanovnici Hrvatske mogli donijeti argumentiranu odluku o pristupanju svoje zemlje toj zajednici europskih zemalja. Takva kampanja ima tim više smisla, što su najnovija zbivanja oko Europskog ustava pokazala da i građani EU imaju problema s deficitom znanja i informiranosti o stvarima vezanima uz Uniju, a o kojima odlučuju. Lekcija o puno većem trudu koji je potrebno uložiti kako bi se pridobili građani za tako važan politički projekt kao što je izgradnja ujedinjene Europe, koju je dobila europska politička elita, korisno je upozorenje i za domaću političku elitu koja treba animirati svoje građane za uključivanje Hrvatske u proces europske integracije. Kako su mladi ti koji bi trebali biti dobitnici nakon pridruživanja Hrvatske EU i koji bi svoje najproduktivnije životno razdoblje trebali započeti u novom okruženju, posebno je važno osmisliti kampanje informiranja na način blizak i uvjerljiv mladoj generaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0100004

Ustanove
Institut za društvena istraživanja , Zagreb

Citiraj ovu publikaciju

Mendeš, Ivona
Znanje i informiranost o Europskoj uniji // Mladi Hrvatske i europska integracija / Ilišin, Vlasta (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2005. str. 253-283
Mendeš, I. (2005) Znanje i informiranost o Europskoj uniji. U: Ilišin, V. (ur.) Mladi Hrvatske i europska integracija. Zagreb, Institut za društvena istraživanja, str. 253-283.
@inbook{inbook, author = {Mende\v{s}, I.}, editor = {Ili\v{s}in, V.}, year = {2005}, pages = {253-283}, keywords = {Youth, level of information, knowledge, media, European Union}, isbn = {953-6218-23-2}, title = {Knowledge and Level of Information about European Union}, keyword = {Youth, level of information, knowledge, media, European Union}, publisher = {Institut za dru\v{s}tvena istra\v{z}ivanja}, publisherplace = {Zagreb} }