Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 214981

Strategije prilagodbe kao posrednici u cjelovitom oporavku srčanih bolesnika


Grković, Jasna
Strategije prilagodbe kao posrednici u cjelovitom oporavku srčanih bolesnika 2006., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Rijeka


Naslov
Strategije prilagodbe kao posrednici u cjelovitom oporavku srčanih bolesnika
(Coping strategies as mediators in complete recovery of cardiac patients)

Autori
Grković, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
10.04

Godina
2006

Stranica
135

Mentor
Moro, Ljiljana

Neposredni voditelj
Rubeša, Gordana

Ključne riječi
Suradna psihijatrija; stes; suočavanje; bolesnik; srčani
(Liason psychiatry; stress; coping; patient; cardiac)

Sažetak
Proučavanje promjena psihičkog stanja bolesnika koji su suočeni sa ozbiljnom bolešću ili terapijskim zahvatom približava psihijatriju somatskoj medicini i zanimanje za ova dodirna područja buja i u kliničkoj praksi i u znanstvenim istraživanjima. Svjetska epidemija srčanih bolesti posljednjih desetljeća stavlja srčane bolesnike u samo središte zanimanja. Cilj ovoga rada je ustanoviti utjecaj strategije suočavanja, koje koriste srčani bolesnici, na njihov oporavak i psihičko stanje. Trebalo je istražiti kako se bolesnici nose s novonastalom situacijom koja je za njih akutna i iznenadna ( pretrpljen srčani udar) ili očekivana ( izveden kardiokirurški operativni zahvat). Cilj ovog rada činilo je i osmišljavanje modela za konzultacijsko-suradni psihijatrijski rad sa srčanim bolesnicima, na temelju proučenih stilova suočavanja sa njihovom situacijom nakon preboljelog infarkta miokarda, odnosno nakon što su imali operaciju na srcu. Ispitana su 147 bolesnika, 74 kardiološka bolesnika i 73 kardiokirurška bolesnika . Mjerenja za ovo prospektivno, longitudinalno istraživanje su prikupljana tijekom 1999-2005. godine. Prvo psihometrijsko mjerenje dobiveno je tjedan dana od pretrpljenog infarkta miokarda odnosno iza operativnog zahvata na otvorenom srcu ; upitnici za drugo mjerenje (nakon šest mjeseci) i treće mjerenje ( nakon dvanaest mjeseci ) bolesnicima su odaslani poštom, a istraživanje je kompletiralo 41% bolesnika ( šezdeset bolesnika).Primijenjen je sljedeći instrumentarij: konstruirana ljestvica intenziteta stresa, STAI - ljestvica za mjerenje anksioznosti, BDI- upitnik za depresivnost i COPE-upitnik suočavanja sa stresom. Dobiveni rezultati ukazali su da se u obje grupe bolesnika oporavak može pratiti kroz smanjivanje procjene stresnosti i smanjivanje depresivnosti kroz razdoblje od godinu dana. Anksioznost se ne mijenja u tom razdoblju niti u jednoj ispitivanoj grupi. Dvije ispitivane grupe ne razlikuju se u upotrijebljenim strategijama suočavanja, nego u tjelesnim značajkama depresivnosti koje su više izražene kod kardiokirurških bolesnika. Procjena stresnosti ima odloženi efekt na tjelesno i psihičko stanje bolesnika, što se vidi kroz pozitivnu korelaciju s tjelesnim značajkama depresivnosti. Jedina strategija suočavanja koja ima prediktivnu važnost je problemu usmjereno suočavanje koje smanjuje anksioznost bolesnika.Na osnovi rezultata istraživanja mogu se odrediti područja psihičkog suočavanja bolesnika tijekom oporavka koja bi suradni psihijatar trebao zahvatiti u pristupu srčanim bolesnicima i cjelokupnom timu koji skrbi o pacijentima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0062054

Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Jasna Grković, (233936)