hrvatski

Suvremene dvojbe oko kortikosteroidne terapije u perinatologiji: novije spoznaje o adrenokortikalnoj funkciji u novorođenčadi

Kortikosteroidi su važni lijekovi u perinatalnoj medicini iako je mnogo nejasnoća i opasnosti u mehanizmu njihova djelovanja. Prenatalna je primjena kortikosteroida počela prije 30-tak godina kada je ustanovljeno da oni induciraju sazrijevanje fetalnih pluća i smanjuju učestalost respiratornog distresa nedonoščadi. Postnatalno primjenjeni kortikosteroidi također kratkoročno povoljno utječu na ventilaciju i preveniraju kroničnu plućnu bolest. Međutim, sve je više dokaza da kortikosteroidi uzrokuju zaostajanje u rastu i neurorazvoju djece. Razlike postoje ovisno o periodu i duljini primjene, dozi i obliku lijeka. Razvoj i funkcija nadbubrežne žlijezde ploda ovisi o složenom hormonalnom feto-materno-placentarnom međudjelovanju. Niske vrijednosti fetalnog kortizola osiguravaju rast i proliferaciju fetalnih tkiva sve do zadnjih tjedana intrauterinog razvoja, kada dolazi do stimulacije hipotalamo-hipofizno-adrenalne osovine ploda. Posljedice izloženosti fetusa povišenim razinama kortizola u kritičnim periodima razvoja mogu sezati u odraslu dob, jer se smanjuje broj stanica organa i mijenja prag osjetljivosti hipotalamo-hipofizno-adrenalne osovine. Epidemiološke studije to povezuju s nastankom hipertenzije, bubrežnih bolesti, dijabetesa i depresije. Kod vrlo nezrele ili bolesne novorođenčadi se mnoga klinička stanja mogu povezati s neadekvatnom funkcijom kore nadbubrežne žlijezde. Davanje niskih doza kortikosteroida može imati povoljni učinak bez štetnih kasnih posljedica. . Indikacije i antenatalni i postnatalni period u kojem je kortikosteroide opravdano primjenjivati treba još preciznije odrediti.

kortikosteroidi; perinatalna primjena; novorođenče; adrenalna funkcija; ishod

nije evidentirano