engleski

Determinants of equilibrium on the housing market, economic consequences and recommendations for economic policy

Analiza u ovom radu polazi od odnosa ukupne ponude i potražnje na stambenom tržištu i njihove posljedice na cijene. Prema ekonometrijskom modelu stambenog tržišta u Hrvatskoj (Tica 2004) varijable koje statistički signifikantno mogu objasniti kretanje cijena kvadratnog metra novosagrađenog stana u Hrvatskoj su realne neto plaće i kretanje broja kućanstava. Imamo li na umu da je broj kućanstava u Hrvatskoj u međupopisnom razdoblju opao, doći ćemo do zaključka da samo jedna varijabla može objasniti evidentan rast cijena novosagrađenog metra kvadratnog stana. Međutim, takav rezultat treba uzeti s rezervom. Ključni nedostatak ekonometrijske analize (Tica 2004) je definitivno činjenica što ne postoje statistički podaci za cijene na sekundarnom stambenom tržištu. Naime, porezna uprava ima bazu podataka u kojoj su evidentirani svi kupoprodajni ugovori na stambenom tržištu, ali podaci još nikada nisu bili sistematizirani i dani na uvid znanstvenoj zajednici niti široj javnosti. Stoga je kao zavisna varijabla u ekonometrijskom modelu korištena prosječna cijena prodanog novosagrađenog kvadratnog metra stana u Hrvatskoj. U skladu s time, daljnja analiza u ovom radu će se okrenuti determiniranju relativnih odnosa ponude i potražnje na primarnom i sekundarnom stambenom tržištu. Uzmemo li u odnos broj kućanstava kao aproksimaciju potražnje i broj stanova kao aproksimaciju ponude na stambenom tržištu u Hrvatskoj, moći ćemo napraviti kvalitetniju analizu relativnih odnosa. Prema zadnjem popisu u Hrvatskoj je bilo 1.660.649 stanova i 1.477.377 kućanstava. Dakle, ponuda je prema našoj pretpostavci bila veća od potražnje za gotovo 200.000 stanova, odnosno za više od 10%.

housing market, Croatia

Nedostaje podatak o stranicama. (admin.)