hrvatski

Cistercitski samostan i crkva Sv. Marije u Topuskom

Cisterciti su crkveni red poznat po svojoj jednostavnosti, dobrom gospodarenju i po činjenici da su sami gradili svoje samostane i crkve. Cisterciti su od kralja Andrije II. dobili posjed i jednu već započetu crkvu sa samostanom. Gradnja samostana je vjerojatno potrajala do početka 14. st. S obzirom na rezultate dosadašnjih arheoloških istraživanja, crkva sv. Marije u Topuskom imala je romaničko svetište i gotički brod. Bez arheološke reambulacije možemo tek pretpostaviti da je u jednom trenutku uslijedio prekid gradnje - to je moglo biti zbog provale Tatara - te nakon toga uslijedio dolazak novog voditelja gradnje. Ovaj je nastavio gradnju na suvremeni način, gotikom, te ga je dovršio na danas vidljivom zapadnom pročelju. Kako je izgledao samostan s klaustrom i objektima svakodnevne uporabe, danas tek naslućujemo: oko kvadratna klaustra bila su na istočnoj i južnoj strani sagrađena dva krila, dok je uz sjevernu, bio samo zid. Samostan je vjerojatno bio jednokatna građevina. Po svemu sudeći, i samostan je morao biti kvalitetno izvedena građevina, što je i razlog njegova dugog održanja tijekom 16. st. Cistercitski je samostan u toplici, današnjem topuskom, bio svojevremeno jedna od najznačajnijih građevina onodobne Slavonije, koji je svojim postojanjem i djelovanjem morao ostaviti vidna traga na vjerski i gospodarski život okolice, a u gradnjama posebice. Početni uzlet bio je prekinut poviejsnim događanjima koja su obilježila sljedećih nekoliko stoljeća i u Hrvatskoj i u Srednjoj Europi. Danas tek pokušavamo nazrijeti dosege njihova djelovanja koji su skriveni kao i sam samostan sa crkvom. Treba ih otkriti do kraja.

Cisterciti; samostan i crkva; 13. stoljeće; Topusko

nije evidentirano