hrvatski

Ranokršćanski nalazi u sjevernoj Hrvatskoj

Razmatra se ranokršćanska materijalna građa iz sjeverne Hrvatske (južni dio rimske provincije Panonije) u razdoblju od početka 4. do početka 7. stoljeća. Hrvatski dio južne Panonije (njen najistočniji odsječak, Srijem, danas pripada Srbiji i Crnoj Gori) zasad se iskazuje kao siromašniji ranokršćanskim nalazima od susjednih područja – rimskih provincijâ Norika na zapadu (Slovenija) i Dalmacije (južna Hrvatska) na jugu, te sjeverne Panonije (Mađarska). Budući da bi takve prilike proturječile povijesnoj stvarnosti antičkog razdoblja, treba pretpostaviti da su one posljedica nedovoljne istraženosti kasnoantičkog horizonta sjeverne Hrvatske. Na to upućuje i podatak da su osobito oskudni tragovi ranokršćanske arhitekture, dok su brojniji grobni spomenici i mali predmeti, uz napomenu da su najvećim dijelom u pitanju slučajni nalazi, u pravilu lišeni arheološkog konteksta. Predočeno je pedesetak sigurnih i nekolicina vjerojatnih ranokršćanskih nalaza, raspoređenih u okviru 12 nalazišta i raspodijeljenih u sljedeće skupine: 1. crkvene građevine i njihova oprema ; 2. grobni spomenici ; 3. javni natpis o Certisiji ; 4. mali uporabno-ukrasni predmeti. Za razliku od veoma oskudnih nalaza u prvoj skupini, preostala građa razmjerno je obilna, a u pojedinim elementima izrazito osebujna u kontekstu graditeljskih, umjetničkih i simboličkih obrazaca ranokršćanske arheologije općenito. U smislu ranokršćanske topografije zanimljivo je da se, uz rimske kolonije/biskupije Sisciju (Siscia), Mursu (Mursa) i Cibale (Cibalae), kao najistaknutije ranokršćansko središte na prostoru sjeverne Hrvatske iskazuju Štrbinci kod Đakova, najvjerojatnije rimska Certisija (Certissia). U završnome dijelu razmatraju se različiti vidovi ranokršćanske civilizacije na sjevernohrvatskome tlu, a prije svega topografski raspored i narav nalazišta. Taj raspored upućuje na dva zanimljiva podatka. Prvo, čini se vjerojatnim da se jedna ranokršćanska biskupija, premda nezabilježena u izvorima, nalazila na području Požeške kotline. Drugi se podatak odnosi na razmjerno mali broj nalazišta, njih 12, te na neuobičajeno visok postotak nalaza usredotočenih u Sisciji – njih 50 % od ukupnog broja. Može se pretpostaviti da su takve prilike posljedica nedovoljne istraženosti, a ne odraz stvarnoga stanja.

rano kršćanstvo ; južna Panonija ; crkve ; liturgijska oprema ; grobovi ; pokretni nalazi

Biblioteka Diacovensia. Studije ; 17.