hrvatski

Stariji otočani - akteri revitalizacije otočnog prostora

Istražujući kvalitetu života starih otočana na tri izabrana otoka zadarskog arhipelaga: Ugljanu, Dugom otoku i Ižu, autorica je pokušala dokazati nužnost uključivanja jednog dijela starije populacije koja je na otocima vrlo brojna, a na mnogim manjim ili iznimno malim otocima i prevladavajuća, posebice onih mladih starih osoba, u projekte koje osmišljavaju različite državne agencije kako bi zadržale mlade na otocima, omogućile razvoj određenih gospodarskih grana, obnovile i obogatile kulturne i zabavne sadržaje, ili, jednostavno, vratile život na otoke. Rad se zalaže za shvaćanje starih otočana kao potencijalnih ravnopravnih lokalnih aktera raznih programa kojima se planira pokrenuti oživljavanje otoka. Pozornost je usmjerena na ispitivanje dimenzija kvalitete života kojima potvrđujemo sposobnost i motivaciju starih otočana kao potencijalnih sudionika, u nekim dijelovima i nositelja, programa oživljavanja otočnog prostora. Starenje na otoku, samo po sebi, oblik je produktivna ili angažirana starenja. Želju za aktivnim sudjelovanjem iskazuju svi kojima dob (pretežno mladi stari) i zdravlje to dopuštaju, podjednako žene i muškarci, bračni parovi ili udovice/udovci, bez razlike na naselje ili otok na kojem žive. Svaki četvrti ispitanik u starijoj dobi (24, 5%) želi i misli da može aktivno pridonijeti raznim aspektima poboljšanja kvalitete života otočne zajednice. Usudimo li se ovaj udio starih ispitanika poopćiti na ukupno starije otočno stanovništvo, programi revitalizacije otočnog prostora mogu računati na nešto više od 8000 starijih osoba.

stariji otočani; mladi stari; produktivno starenje; revitalizacija; kvaliteta života

nije evidentirano