hrvatski

Prijedlog rekonstrukcije izvorne skele Staroga mosta u Mostaru

Prema pisanju kroničara koji prenose legende o gradnji mosta Starog mosta u Mostaru dovršenog 1566. zanimljiva je jedna koja govori o tome da je Hajrudin isprva izjavio da ne može podići most na tom mjestu, pogotovo ne višelučni koji je u tradiciji otomanske arhitekture tog doba bili najzastupljeniji. Tek nakon što mu je lokalni dunđer (tesar) predložio način izrade skele, čime se omogućilo podizanje jednolučnog mosta, Hajrudin je pristao i izgradio svoje veličanstveno djelo. Skela je, dakle, ključ izvedbe mosta. Vrlo je teško odgovoriti na pitanje kakvu je skelu podigao Hajrudin. Svi koji o tom pišu složni su u jednom - da se nije oslonio u korito jer nema povoljnog oslonca te bi skela bila izložena udarima rijeke. Osobito je teško podići skelu na bujičavoj rijeci kao što je Neretva kojoj vodostaj oscilira u kratkom vremenskom periodu od nivoa male vode na 40 m. n. m. do velike vode na 50, 70 m. n. m., dakle po desetak metara u vrlo kratkom vremenu. Neretva je narastala i do 53, 5o m. n. m. na nivou katastrofalnih vodostaja ili tzv. tisućugodišnjoj vodi. Arheološkim istraživanjima otkrivene su strukture ranijeg drvenog mosta čije je postojanje poznato iz arhivskih dokumenata, međutim bez podataka o njegovu točnom položaju i obliku. Utvrđeno je da je hodna površina drvenog mosta na visini od 53, 09 m.n.m., bila oslonjena na konstrukciju od tri vertikalna reda tesanih greda i oblica visine 2, 45 m. Presjek nosivih greda smanjivao se prema vrhu mosta i bio je najveći u dnu konstrukcije gdje su se nalazile grede presjeka 46x46 cm. Prilikom demontaže ostataka luka kamenog mosta za potrebe obnove utvrđeno je da su sve grede drvenog mosta pravilno odsječene na rubu njegovog zida prema rijeci, osim tri najniže, koje su bile i najvećeg presjeka. One se ulazile u zidanu konstrukciju oslonaca novog mosta i dolazile do samog kamenog luka. Takvi ostaci, šupljine u kojima su bile grede pronađeni su simetrično na obje strane rijeke. U šupljini na istočnoj strani mosta pronađen je i veliki komad grede sa željeznim klinovima, kojima je bio povezan sa ostalim gredama. Obzirom da konstrukcija drvenog mosta presijeca kameni luk po sredini, Hajrudin je svoju skelu, a i most projektirao oslanjajući je na tri grede drvenog mosta najvećeg presjeka na obje strane rijeke koje su bile točno na 30 stupnjeva u odnosu na radijus njegova luka. Iznad te zone započinje lučna konstrukcija i u toj točki je njezino stvarno oslanjanje. Skelu je oslonio najvjerojatnije na vertikalne grede priljubljene uz dotad već izgrađen potporni zid i njegov istaknuti vijenac te na spomenute istaknute grede drvenog mosta. Budući se drveni most nalazio uz samo južno lice budućeg kamenog mosta prije njegove demontaže i rušenja mogao je pridržati i poslužiti za izgradnju polovice širine skele od cca 2 metra, kao i za postavu glavnog horizontalnog nosača skele, koji se vjerojatno nalazio malo iznad hodne plohe drvenog mosta. Drvene grede, konzolno istaknuti oslonci mosta predstavljali su problem za nošenje dosta teške konstrukcije skele, riješen na način da je pod konzolne grede postavljena horizontalna greda koja je jakom užadi zategnuta za kule s obje strane mosta. Na takvoj konstrukciji formirala se konstrukcija skele i otpočelo zidanje kamenog luka. Kada je zidanje došlo do razine drvenih greda, one su prerezane s unutrašnje strane luka. Skela je i dalje bila prihvaćena bočno zategama, kao konstrukcija je bila stabilna tako da je građenje moglo biti nastavljeno. Prilikom oslobađanja skele od privremenih oslonaca-ostataka greda drvenog mosta došlo je do manjih popuštanja i deformacija skele, osobito na desnoj obali gdje je i najveća deformacija luka u predjelu ispod prodora drvenih greda kroz luk mosta. Definiranjem skele stvoreni su svi preduvjeti za izgradnju novog kamenog mosta. Ona je morala biti dovoljno jaka da izdrži udare rijeke, primi na sebe teret luka do njegova spajanja te vrlo vjerojatno i transport blokova na drugu obalu. Radovi na gradnji uz velike pripreme trajali su vrlo kratko, manje od jedne građevinske sezone. Stvoreno je remek djelo koji bi da nije bilo ratnih destrukcija trajalo bar još onoliko stoljeća koliko je postojao.

Hajrudin; arhitekt; Mostar; skela; Stari most

nije evidentirano