hrvatski

Zaokupljenost radom - faktor rizika za psihičko zdravlje nezaposlenih

Cilj istraživanja bio je utvrditi jesu li nezaposlene osobe, koje su visoko zaokupljene radom, ozbiljnije pogođene situacijom nezaposlenosti. Drugim riječima, dolazi li kod njih s daljnjim trajanjem nezaposlenosti do većeg pogoršanja zdravstvenog stanja nego u osoba kojima je rad manje važan. Istraživanje je provedeno u dva navrata na 362 kontinuirano nezaposlene osobe. Rezultati pokazuju da je nezaposlenima u Hrvatskoj rad u prosjeku izuzetno važan (na skali od 6 do 24 M = 19.68). Također, podaci jasno ukazuju na smanjenje rezultata ispitanika na mjerama općeg psihičkog zdravlja između dvije točke mjerenja (prosječnih 66.51 naprama 61.92 bodova). Utvrđeno je da, iako s vremenom provedenim bez posla nesumnjivo dolazi do pogoršanja psihičkog zdravlja nezaposlenih osoba, taj pad ne ovisi o važnosti koju sam rad za osobu ima. Pri tome, također, nema rodnih razlika. Rezultati ukazuju da nezaposleni muškarci i žene u našem uzorku trpe podjednake psihološke posljedice produžene nezaposlenosti. Eksplorativno proširivanje analize odnosa promatranih varijabli na pojedine aspekte psihičkog zdravlja rezultiralo je nalazom da s produženim trajanjem nezaposlenosti visoka zaokupljenost radom kod muškaraca postaje visoko rizičan faktor njihovog svakodnevnog funkcioniranja i efikasne realizacije bazičnih životnih uloga.

psihičko zdravlje; zaokupljenost radom; životne uloge; rodne uloge; emocionalno zdravlje; socijalno funkcioniranje

nije evidentirano