hrvatski

Provjera stabilnosti vrijednosnih sustava: ispitivanje utjecaja konteksta na hijerarhiju i strukturu vrijednosti

Osnovna pretpostavka svih istraživanja vrijednosti, još od doba Rokeacha pa nadalje, bila je ta da svaki čovjek ima izgrađen samo jedan, relativno trajan i stabilan (individualni) sustav vrijednosti koji nadilazi pojedinačne situacije i djeluje kao opće usmjeravajuće načelo čovjekova doživljavanja i ponašanja. Stoga se u gotovo svim istraživanjima u području vrijednosti, vrijednosni sustav ispitanika ispitivao i mjerio na način da se od ispitanika tražilo da procijeni ili rangira zadane vrijednosti "prema važnosti koju one imaju za njega osobno, kao usmjeravajuće načelo u životu". Nalazi nekih novijih istraživanja omogućili su međutim postavljanje i drugačije hipoteze: da vrijednosni sustav pojedinca nije u potpunosti stabilan, već da u velikoj mjeri ovisi o situacijskom kontekstu. Točnije, da se promjenom samoga situacijskog konteksta mijenjaju i vrijednosni prioriteti pojedinca. Osnovni nedostatak takvih istraživanja - promatrano u svjetlu današnjih teorijskih spoznaja - leži međutim u korištenom načinu mjerenja vrijednosti, točnije u mjerenju individualnoga sustava vrijednosti kao hijerarhijskog poretka manjeg broja pojedinačnih vrijednosti (Rokeachevim upitnikom vrijednosti). U ovome je istraživanju stoga, prateći postavke novije, trenutno vodeće, Schwartzove teorije vrijednosti, vrijednosni sustav ispitanika određen kao strukturalni sustav deset vrijednosnih tipova - procjenjivanjem važnosti 56 specifičnih vrijednosti, a odgovarajućim su nacrtom organizirane četiri eksperimentalne situacije u kojima bi eventualni utjecaj situacijskog konteksta na vrijednosni sustav mogao doći do izražaja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 351 ispitanika, a situacijski konteksti, izazvani korištenjem različitoga podražajnog materijala (različitih upitnika stavova i ponašanja), bili su usmjereni na 4 tipa vrijednosti više razine, sukladno Schwartzovoj teoriji. Rezultati istraživanja pokazali su da situacijski kontekst može dovesti do promjena u procjenjivanju vrijednosti samo u slučaju kada je on izazvan primjenom bihevioralno specifične mjere (davanjem iskaza o vlastitom prošlom ponašanju), dok kontekst izazvan mjerenjem stavova prije mjerenja vrijednosti nije doveo ni do kakvih promjena u procjenama važnosti vrijednosti. Primjena bihevioralno specifične mjere, pak, istovremeno je dovela do povećanja procjena važnosti određenoga broja specifičnih vrijednosti kod svih ispitanika, ali i do povećanja procjena važnosti jednoga drugog (manjeg) broja specifičnih vrijednosti samo kod onih ispitanika kod kojih je takvo ponašanje bilo učestalije. Ipak, takvo se "inducirano" povećanje procjena važnosti pojedinih vrijednosti nije odrazilo u značajnijim promjenama relativnog poretka 10 motivacijskih tipova vrijednosti, kao niti 4 tipa vrijednosti više razine. Što se prognostičke snage vrijednosti tiče, utvrđeno je da vrijednosti mjerene pod utjecajem konteksta bihevioralno specifične mjere imaju i nešto veću prognostičku snagu te iskazuju i nešto veći stupanj povezanosti s takvim (prošlim) ponašanjem. Vrijednosti mjerene pod utjecajem konteksta izazvanog mjerenjem stavova prije mjerenja vrijednosti, u samo su jednom od tri slučaja iskazale veću snagu prognoze, što je nedostatno za izvođenje jasnog i preciznog zaključka, i svakako podložno dodatnim provjerama. Ovi nalazi velikim dijelom opovrgavaju hipotezu o nestabilnosti vrijednosnih sustava i upućuju na to da je ona prvenstveno zasnovana na rezultatima dobivenim mjerenjem vrijednosti uporabom nedovoljno kvalitetnoga mjernog instrumenta. Kada se vrijednosni sustav, međutim, određuje i mjeri kao strukturalni sklop deset, međusobno povezanih, motivacijskih tipova vrijednosti - radije nego rang poredak manjeg broja pojedinačnih vrijednosti - njegova struktura i hijerarhija ostaju relativno stabilne, bez obzira na utjecaj konteksta.

Individualni sustav vrijednosti; mjerenje vrijednosti; utjecaj konteksta; Rokeach; Schwartz

Za potpuni opis nedostaje podatak o datumu obrane diplomskog rada. (Admin.)