hrvatski

Osobine ličnosti, etika i motivacija hakera

U medijima se puno govori o hakerima, njihovoj ličnosti, etici i motivaciji, no rijetka su psihologijska istraživanja koja se time bave. Ovim smo istraživanjem željeli provjeriti postoje li statistički značajne razlike u samoprocjenama, hakera i kontrolne skupine ispitanika, na dimenzijama ličnosti velepetorog modela, i postoji li razlika u samoprocjenama hakerske etike između hakera i kontrolne skupine ispitanika. Također, cilj je bio ispitati postoji li povezanost neke od dimenzija ličnosti Big Five modela i upitnika "hakerske etike" i koji su glavni razlozi koje hakeri navode za hakiranje. Kao instrument koji mjeri Big Five dimenzije upotrijebljen je IPIP100. Za mjerenje hakerske etike i motivacije korištena su dva upitnika "Upitnik o poslu i vrijednostima-upitnik hakerske etike" i upitnik "Hakerske motivacije" preuzeti od profesora Liebermana (2003). U istraživanju je sudjelovalo 240 ispitanika: 117 hakera (dob M=26, 2021 ; SD=8, 3145) i 123 kontrolna ispitanika (dob M=22, 3740 ; SD=6, 2153). Budući da se puno manje žena bavi hakiranjem svi naši ispitanici bili su muškog spola. Dobiveni rezultati pokazali su statistički značajnu razliku, između hakera i kontrolne skupine ispitanika, na tri dimenzije Big-Five modela: ekstraverziji, savjesnosti i intelektu, dok se ove dvije skupine ne razlikuju na dimenzijama emocionalne stabilnosti i ugodnosti. Također, pokazana je statistički značajna razlika u bruto rezultatima između hakera i kontrolne skupine ispitanika na "upitniku hakerske etike". Potpuno slaganje hakera, iz našeg uzorka, sa tvrdnjom da izgube pojam o vremenu kada programiraju, ili kada se bave kompjutorskim poslom, potvrdila je i našu hipotezu da hakere karakterizira intrinzični oblik motivacije i fenomen ushita. Isto tako utvrđena je povezanost između upitnika hakerske etike i dvije dimenzije Big-Five modela i to dimenzije V. (intelekt) i II (ugodnost). Kao najčešće razloge zbog kojih hakiraju, hakeri su navodili: intelektualni izazov, da bi došli do znanja, učenje o kompjutorima i programiranju, zbog osjećaja postignuća, da bi saznali kako stvari funkcioniraju, zbog užitka, zadovoljiti znatiželju. Na posteksperimentalni on-line intervju odgovorila su osamnaestorica hakera. Znanje, želja za učenjem i zabava su najčešći razlozi za hakiranje koje su ovi naši ispitanici izrazili. Na pitanje što ne vole u vezi hakiranja, uglavnom su navodili nerazumijevanje i krivo tumačenje tog pojma koji postoji u društvu. Svi se ispitanici uglavnom slažu s izvornom definicijom pojma haker, formuliranom u Žargonu, i žele nastaviti s hakiranje. Na kraju možemo ustvrditi da su istraživanjem općenito potvrđene naše hipoteze.

ličnost hakera; velepetori model; etika; motivacija

nije evidentirano