hrvatski

Jurske naslage Sošica u svjetlu geodinamske evolucije sjeveroistočnog dijela Jadransko-Dinarske karbonatne platforme

Jadransko-Dinarska karbonatna platforma predstavljala je tijekom Mezozoika plitkovodni taložni prostor koji se nalazio unutar oceana Tethys. Na tom se prostoru od gornjeg Trijasa pa sve do kraja Krede odvijalo taloženje naslaga koje izgrađuju današnje Dinaride. Slijed gornjotrijasko-donjokrednih vapnenaca koji se u smjeru zapada proteže od Sopota do Sošica, sadrži taložni "zapis" koji govori o evoluciji sjeveroistočnog dijela Jadransko-Dinarske karbonatne platforme. Unutar jurskog dijela ovog taložnog zapisa moguće je izdvojiti četiri stijenske jedinice čijom se mikrofacijesnom analizom jasno uočava trend postupnog produbljavanja taložnog prostora sjeveroistočnog dijela Jadransko-Dinarske karbonatne platforme. To su: donjo-srednjolijaski vapnenci (125 m) ; gornjolijaski vapnenci (20 m) ; donjodogersko-donjomalmski vapnenci (300 m) ; gornjomalmski vapnenci. Interpretacijom mikrofacijesa iz ove četiri stijenske jedinice, vidljivo je da je od kasnog srednjeg Lijasa započelo postupno produbljavanje taložnog prostora na sjeveroistočnom dijelu Jadransko-Dinarske karbonatne platforme. Time se plitkovodni platformni prostor dijelom postupno transformirao u dubljevodni oceanski, i to samo kao jedna od posljedica riftnih procesa koji su se dešavali unutar Tethysa, a u okviru raspada Pangee i otvaranja središnjeg dijela Atlanskog oceana. Do kraja Jure, napredovanjem ovih riftnih procesa u smjeru jugozapada, na bivšem cjelovitom Jadransko-Dinarskom platformnom prostoru izdiferencirala su se, dakle, dva paleogeografska pojasa ; dubokovodni pojas oceanskih taložnih obilježja sa mjestimičnim podmorskim vulkanizmom kojeg danas čine Unutarnji Dinaridi, i pojas plitkovodnih platformnih taložnih obilježja kojeg danas čine krški, Vanjski Dinaridi.

Vapnenci; Jura; Jadransko-Dinarska karbonatna platforma; Žumberačko gorje; Hrvatska

nije evidentirano