hrvatski

Geologija Žumberačkog gorja

Na području Žumberačkog gorja površinski izdanjuju naslaga taložene tijekom gornjopaleozojske i mezozojske ere. Najstarije stijene su gornjopaleozojski kvarcni pješčenjaci s proslojcima šejlova koji izdanjuju između sela Relića i potoka Jaševnica. Donji Trijas prisutan je na području između Kostanjevca, Gornjeg Prekrižja i Konjarića. Izgrađuju ga tinjčasti pješčenjaci, lapori i vapnenci. Naslage srednjeg i gornjeg Trijasa predstavljene su dolomitima, a tek u manjoj mjeri vapnencima i dolomitnim brečama. Protežu se od okolice Jezerina i Hutina prema Sošicama na sjeverozapad, te ka Stojdrazi na sjeveroistok. Unutar srednjotrijaskih dolomita, na prostoru zapadno od Kostanjevca, prisutne su i metarski debele leće zelenkastih tufita zvanih "pietra verde". Gornjotrijaski dolomiti često sadrže stromatolitne teksture, a rijeđe i onkoide. Tek povremeno unutar njih je moguće uočiti i nekoliko metara debele zone s proslojcima tamnosivih do crnih šejlova. Jurske naslage izdanjuju na prostoru Sošica odakle ih se fragmentarno može naći i sjeveroistočnije u smjeru Stojdrage, te istočnije u smjeru Noršić Sela. Izgrađuju ih vapnenci pri čemu su najzastupljeniji oni iz donjojurske epohe. Kao i trijaske, i gornjokredne naslage izgrađuju znatan dio Žumberačkog gorja. Zapadno od prostora Krašić-Kostanjevac-Sošice mjestimice izdanjuju vapnenačke breče unutar čijih se fragmenata može naći donjo- i gornjokrednih mikrofosila. Slična je situacija i u brečama na padini Sv. Gere prema Gaju, Rakovićima i Kunčanima. Mjestimice su prisutni i pločasti vapnenci, te lapori sa pučinskim gornjokrednim mikrofoslilima. Klastične gornjokredne naslage, šejlovi i lapori, prisutne na prostoru između Stojdrage i Novih Sela. Uz još detaljniji opis naslaga, u izlaganju će se opisati i paleogeografska i geodinamska evolucija prostora Žumberka, prema dosadašnjim saznanjima.

Stratigrafija; Žumberačko gorje; Hrvatska

nije evidentirano