hrvatski

Pobol i smrtnost od srčanožilnih bolesti u bolesnika na redovitoj hemodijalizi

Uvod. Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u bolesnika na redovitoj hemodijalizi (HD). Vrlo rani utjecaj čimbenika srčanožilnog rizika (općih i "uremijskih") u progresiji bubrežnog zatajenja može objasniti visoku incidenciju srčanožilnih bolesti već na početku liječenja HD. Tijekom liječenja dijalizom pridružuju se i novonastale srčanožilne bolesti. Velik udio smrtnosti čine i infekcije, poglavito u dijabetičara. Cilj ovog rada je ispitati pobol i smrtnost od srčanožilnih bolesti te prevalenciju čimbenika srčanožilnog rizika u bolesnika na redovitoj HD. Metode. Analizirano je 144 bolesnika na redovitoj HD u KBC Rijeka u razdoblju 1998.-2003. godine. Ispitani su uzroci terminalnog zatajenja bubrega (TZB), čimbenici srčanožilnog rizika te pobol i smrtnost bolesnika. Rezultati. Prosječna dob bila je 65&plusmn ; ; ; ; ; 12 godina sa najvećom prevalencijom starijih dobnih skupina, podjednake zastupljenosti po spolu. Najzastupljenija osnovna bubrežna bolest bila je dijabetička nefropatija (30, 6%). Vodeći uzrok smrti bile su srčanožilne bolesti (60, 6%) a pojedinačno akutni infarkt miokarda (22, 7%). Značajno češći opći srčanožilni čimbenici rizika bili su arterijska hipertenzija i hiperlipidemija, a "uremijski": anemija, povišen ekstracelularni volumen (ECV) i niska doza isporučene dijalize. Na početku liječenja HD postojala je značajna zastupljenost preegzistentnih srčanožilnih bolesti: hipertenzivne bolesti srca, ishemijske kardiomiopatije i periferne arterijske bolesti. Tijekom liječenja hemodijalizom povećan je broj bolesnika s ishemijskom kardiomiopatijom (p<0, 0001), infarktom miokarda (p<0, 0001), cerebrovaskularnom bolesti (p<0, 001) i perifernom arterijskom bolesti (p<0, 001). Čimbenici srčanožilnog rizika povezani s višom smrtnosti bili su: dijabetes (p<0, 001), hiperlipidemija (p<0, 0001), malnutricija (p<0, 05), smanjeni postotak snižavanja ureje (p<0, 0001), povišen ECV (p<0, 0001), primjena polusintetskih membrana (p<0, 001), niskoprotočne hemodijalize (p<0, 001) i neadekvatna korekcija anemije (p<0, 05). Veća zastupljenost hipertenzivne bolesti srca (p<0, 001), ishemijske kardiomiopatije (p<0, 001), preboljelog infarkta miokarda (p<0, 001), cerebrovaskularne bolesti (p<0, 001) i periferne vaskularne bolesti (p<0, 001) bila je povezana sa višom smrtnosti. Zabilježena je značajno veća smrtnost dijabetičara od sepse (33, 3%). Zaključak. Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u bolesnika na redovitoj HD. Rana prevencija srčanožilnih bolesti, pravodobna priprema za dijalizu i biološki primjerena HD mogli bi smanjiti pobol i smrtnost ove skupine bolesnika.

Pobol; Smrtnost; Srčanožilne bolesti; Hemodijaliza

nije evidentirano