hrvatski

Različit udio toplinski obrađenog stočnog graška u tovu pilića

Budući da stočni grašak kao krupnozrna leguminozasadrži nekoliko antinutritivnih tvari u malim količinama, u sirovom stanju nije pogodan u većim koncentracijama kao komponenta za hranjenje peradi. Cilj istraživanja bio je usporediti 30%, odnosno 60% izobjelančevinaste zamjene sojine sačme i toplinski obrađenog stočnog graška u kompletnim krmnim smjesama tovnih pilića. Završna tjelesna masa pilića pokazuje da su pilići pokusnih skupina na kraju pokusa bili za 14, 6% u P1 i 15, 3% u P2 skupini bilji od pilića kontrolne skupine, a razlike su statistički visoko opravdane (P<0, 01). Drugi praćeni pokazatelj, prosječni dnevni prirast, tijekom pojedinih razdoblja tova potvrdio je također visoko značajne (P<0, 01) bolje priraste pilića pokusnih skupina 1 i 2 u odnosu na piliće kontrolne skupine. Glede potrošnje hrane i konverzije hrane, zabilježene su također značajno bolje vrijednosti u pilića pokusnih skupina prema pilićima kontrolne skupine. Tako je dnevna konzumacija hrane bila veća u prvom razdoblju tova od 25, 5% u pokusnoj 1 do 8, 9% u pokusnoj 2 skupini, uz bolju konverziju hrane u istim pokusnim skupinama, za 6, 7%, odnosno 5, 3%. Kakvoća pilećih trupova dobivenih rasjecanjem, pokazala je veće vrijednosti relativnog udjela prsa i abdominalne masti u pilića pokusne 2 skupine, statistički visoko značajne (P<0, 01) prema kontrolnoj skupini, a statistički značajne (P<0, 05)manje vrijednosti za parametre batak i nadbatak, te krila. Analizom kemijskog sastava crvenog mesa pilića, potvrđena je bolja nutritivna vrijednost mesa u pokusnoj 2 skupini, s tim da utvrđene pozitivne razlike pokusne skupine nisu bile statistički značajne (P>0, 05).

pilići brojleri ; grašak ; hranidba ; ekstrudiranje

nije evidentirano