hrvatski

Crkva sveta tri kralja u Kominu

Interijer kominske crkve doživio je kao i prostorna organizacija nekoliko promjena počam od vremena njezine izgradnje do 1780. godine kada je taj uvjetno rečeno Gesamtkunstwerk bio okrunjen kasnobaroknim zidnim slikama. Glavni oltar iz 1729. godine jedan je od najljepših baroknih arhitektonskih oltara u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a pripisuje se drvorezbarskoj i kiparskoj radionici biskupa Juraja Branjuga. Njegova upečatljiva dvokatna konstrukcija – dvostruki niz niz stupova zaključen u oba kata masivnim gređem ritmiziranih obrata, prekriva čitav zid svetišta. Između stupova smještene su skulpture skladnih proporcionija pokrenute diskretnim kontrapostom. S lijeva na desno u donjem katu nižu se: sv. Ivan Krstitelj, sv. Ana, sv. Petar, sv. Pavao, sv. Elizabeta Ugarska i sv. Ivan Nepomuk, a u gornjem katu, lijevo i desno od središnje smještene Bogorodice s Djetetom, nalaze se sveti kraljevi Stjepan i Ladislav, posebno istaknuti natpisima u kartušama na postamentima, a do njih dva biskupa koja usljed pomanjkanja atributa s oprezom određujemo kao sv. Valentina i sv. Blaža. Plamene vaze, akantusovo lišće, stilizirane vrpce i rozete kojima je oltar ukrašen, karakterističan su dekorativni rječnik rezbarene dekoracije toga vremena. U sredini oltarnog retabla je slika Poklonstva kraljeva iz 18. stoljeća. Okosnicu drvenoga retabla oltara sv. Elizabete Ugarske u sjevernoj kapeli također čine glatkih stupovi između kojih se nalaze vitki graciozni kipovi sv. Apolonije, sv. Katarine, sv. Lucije i sv. Barbare. Središnji dio retabla sa slikom sv. Elizabete Ugarske varaždinskog slikara Blasiusa Gruebera iz 1729. godine flankiraju dekorativna krila od akantusova lišća i vijugavih dekorativnih traka. Jednostavni retabli bočnih oltara Bl. Dj. Marije i sv. Stjepana Kralja postavljeni na kamene menze do zida trijumfalnog luka nastali su krajem 70-ih ili početkom 80-ih godina 18. stoljeća. Oltarne slike patrona i asistentskih svetaca na njima nastale su u radionici zagrebačkog slikara Antuna Archera kojemu se pripisuju i same zidne slike u crkvi. Propovjedaonica s prikazima iz Kristova života i drvenim reljefom Dobroga pastira na ogradi te Poklonstvom kraljeva na baldahinu postavljena je u crkvu 1748. godine zamijenivši stariju propovjedaonicu, opisanu u kanonskoj vizitaciji 1735. godine. Formalno-stilske značajke kominskih zidnih slika iz 1780. godine ukazuju na autorstvo zagrebačkog slikara Antuna Archera (umro 1807./08. g.) i njegove radionice. Njihovu tematiku čine tri cjeline raspoređene po svodovima i zidovima svetišta, crkvene lađe i kapele sv. Elizabete Ugarske (Thürinške). Slike na svodovima i zidovima prezbiterija i crkvene lađe međusobno su povezane sadržajem i simbolikom vezanom uz Kristovo rođenje i darove Duha Svetoga, dok su one u kapeli sv. Elizabete vezane se uz život te franjevačke zaštitnice Trećega reda. Na svodu kapele sv. Elizabete naslikan je Krist Spasitelj kako sjedi na oblacima ogrnut crvenkastim plaštem, s velikim raspelom oslonjenim o poprsje. Prikazi Darova Duha svetoga na svodu svetišta naslikani su prema grafičkim predlošcima bavarskog slikara Johanna Georga Bergmüllera. Mala kapela sv. Tri kralja neposredno se vezuje uz predaju o Bolti Prevareku, ponajviše zbog votivnog štuko-reljefa koji je taj mještanin Komina dao izraditi 1710. godine. Na središnji reljef s prikazom Poklonstva kraljeva i pastira te s klečečeg Bolte u dnu reljefa, nadovezuje se raskošna štuko-dekoracija s vješto modeliranim krupnijim anđelima koji pridržavaju okvir reljefa ukrašen gusto složenim lovorovim lišćem, raskriljeni kerubin nad gornjim rubom kadra i stilizirane vaze iz kojih se po čitavoj površini svoda poput florealnog ornamenta rahlo šire povijene tanane grane. Ta se štukatura datira u 1738. godinu jer se te godine spominje u kanonskoj vizitaciji, premda bi po svojim formalno-stilskim značajkama mogla pripadati i ranijem razdoblju, upravo 1710. godini, kada je izrađen i središnji reljef. Oltar u kapeli sv. Roka s rustičnom slikom patrona u sredini nastao je 1748. godine.

Komin; Sv. Tri kralja; barok; slikarstvo; kiparstvo

nije evidentirano