hrvatski

Socijalna nepravda, struktura vrijednosti i faktori uspjeha u životu u mladih.

SAŽETAK Rad se bavi ispitivanjem percepcije socijalne nepravde u mladih u kontekstu različite pogođenosti ratnim zbivanjima i poslijeratnim posljedicama. Istraživanjem je obuhvaćeno 1118 srednjoškolaca različitih školskih usmjerenja iz tri različita područja: 400 iz krajeva koji su bili zahvaćeni ratom, 400 iz područja nezahvaćenih ratom, te 318 srednjoškolaca iz Zagreba. Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti jesu li ratna zbivanja i direktna pogođenost ratom i život u poratnoj zajednici ostavili traga na percepciji veće nepravde, te postoji li razlika između mladih različito pogođenih ratnim zbivanjima s obzirom na vrijednosti, načine ostvarivanja vrijednosti, religioznost i devijantno ponašanje. Rezultati istraživanja ukazuju da ne postoje značajne razlike u percipiranoj socijalnoj nepravdi između mladih iz područja različito zahvaćenih ratnim stradanjima. Srednjoškolci općenito procjenjuju vrlo visoko opću nepravdu u našem društvu, pri čemu se najkritičnije odnose prema neprovođenju zakona od strane države. Provedene regresijske analize pokazale su da su prediktori koji su povezani s većim stupnjem devijantnog ponašanja: muški spol, lošiji školski uspjeh, izražene hedonističke vrijednosti, manja očekivana pomoć od države, te veći osjećaj nepravde osobito u primarnoj zajednici obitelji i u školi. Također su ustanovljeni tzv. protektivni faktori devijantnog ponašanja: izražene vrijednosti samoaktualizacije i tradicionalne vrijednosti, veća obredna religioznost, veća očekivana pomoć od države pri realizaciji ciljeva, te manja percepcija nepravde u obitelji i školi. Utvrđeno je da veća opažena nepravda, osobito u obitelji i školi, povećava vjerojatnost devijantnog ponašanja. U predikciji sklonosti ka makijavelističkom ponašanju ustanovljeni su sljedeći faktori: veća percepcija nepravde na dimenzijama nepravde u obitelji i toleriranja socijalnih devijacija od strane društva, te viši rezultat na dimenziji hedonističkih vrijednosti. Rezultati ovog istraživanja ne potvrđuju u potpunosti naše početne hipoteze, no upućuju na to da veća percepcija socijalne nepravde u mladih može dijelom utjecati socijalno nepoželjne oblike ponašanja. Ujedno, ukazuju da rat kao eventualni rizični faktor, nije povezan s većim osjećajem nepravde u mladih koji su njime bili direktno pogođeni i čije posljedice se još danas osjećaju u krajevima u kojima žive.

percepcija socijalne nepravde; mladi; posljedice rata; vrijednosti; faktori uspjeha u životu; religioznost; devijantno ponašanje; makijavelizam

nije evidentirano