hrvatski

Gerontološki zdravstveno-statistički pokazatelji za Hrvatsku 2002./2003. godine.

« ; ; Gerontološki zdravstveno-statistički pokazatelji za Hrvatsku, 2002./2003. godina» ; ; je knjiga bez koje se ne mogu proučavati, utvrđivati i evaluirati bitni indikatori za primjenu Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi, koji uključuje i Program primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije kako na lokalnoj, regionalnoj razini tako i na nacionalnoj za cjelokupno starije pučanstvo. Problemi zdravstvene zaštite starijih osoba imperativno ulaze u prioritetna rješavanja zadovoljenja objektivno utvrđenih, proučavanih i evaluiranih zdravstvenih potreba staračkog pučanstva od 65 i više godina. Njihov udio iznosi 15, 62 % u ukupnoj populaciji Hrvatske po popisnoj 2001.godini, dok po procjeni iz 2003. godine iznosi već 16, 4%. Zaštita zdravlja starijih osoba ne može se provoditi, unapređivati i razvijati ako se ne znaju gerontološko-javnozdravstveni podaci o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih. Cilj zaštite zdravlja starijeg pučanstva je upravo zadovoljenje njihovih objektivno utvrđenih zdravstvenih potreba, sa svrhom unapređivanja zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti staračkog pučanstva. Danas najveće zdravstvene zahtjeve i potrebe za gerijatrijskom zdravstvenom skrbi imaju ciljne najranjivije skupine najstarijih starijih u srednjoj starosti od 75-84 godine i dubokoj od 85 i više godina. To je ujedno najbrže rastuća ciljna skupina hrvatskog starijeg pučanstva čije zdravstvene potrebe implikacijski dovode do promijenjene strukture korištenja zdravstvene skrbi sa izrazitim povećenjem gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Glede toga fokusirani gerontološko- javnozdravstveni analitički interes je u odabirnoj povezanosti ciljnih staračkih skupina u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti u odnosu na veličinu pojavnosti mortalitetnih i morbititetnih pokazatelja gerontološke datotetke sa strukturom korištenja i potrošnje gerijatrijske zdravstvene zaštite. Upravo osnovicu sadržajne sastavnice knjige „ Gerontološki zdravstveno-statistički pokazatelji Hrvatske u 2003. godini“ čini gerontološka datoteka iz baze gerontološko javnozdravstvenih pokazatelja Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih ljudi u Hrvatskoj po županijma i Grada Zagreba. Vođenjem Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih ljudi Centar za gerontologiju u ZZJZGZ sukladno hrvatskom Programu statističkih istraživanja planiranom do 2007. godine omogućuje primjenu europskih gerontoloških standarda i normi. Sveoubuhvatan management starijih ljudi i gerijatrijskih bolesnika razvija se u prilog njihovog što neovisnijeg i što kvalitetnijeg načina života, očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti i u dubokoj starosti. Glede svega navedenog knjiga Gerontološki zdravstveno- statistički pokazatelji je referentna osnova u misiji i viziji razvoja gerontologije i gerijatrije. Ta knjiga sa sveobuhvatnom gerontološkom zdravstveno-statističkom dokumentacijskom osnovom zdravstvenih potreba i uzrocima funkcionalne onesposobljenosti ciljnih skupina starijih, nedvojbeno ukazuje o strukturi korištenja gerijatrijske skrbi od obiteljske medicine, specifične primarne zaštite u domovima i centrima za njegu i rehablitaciju starijih bolesnika, Gerontološkim centrima do gerijatrijskih bolnica, psihogerijatrijskih odjela te dnevnih bolnica za starije bolesnike i palijativne- gerijatrijske skrbi te svih ostalih sudionika u zaštiti zdravlja gerijatrijskih bolesnika. Ona kao istraživačka, analitičko-evaluacijska studija daje odgovore i moguća rješenja za unapređivanje zaštite zdravlja i zdravstvene skrbi starijih ljudi osiguranjem primjerenog Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih. Autori knjige u sadržaju poglavito ističu i rizične čimbenike nastanka bolesnog starenja kao i negativno zdravstveno ponašanje starijih osiguranika te četiri značajna fokusirana problemska stupca u gerijatirji (4“ N“ : nepokretnost, nesamostalnost, nekontrolirano mokrenje i nestabilnost). Glede navedenog oni upućuju na obvezujući osnovni obuhvat Programa osnovnih preventivnih mjera za starije (primarne, sekundarne i tercijarne). Danas već treća knjiga Gerontoloških pokazatelja ima kapitalno značenje za sve stručnjake različitih specijalističkih struka koje se interdisciplinarno bave zaštitom zdravlja starijih od liječnika obiteljske medicine, internista subspecijaliziranih gerijatara i javnog zdravstva subspecijalista gerontologa, pa do gerontokineziologa, gerontotehnologa, psihologa, managera, pravnika i arhitekte za starije. Kako je zaštita zdravlja starijih glavni pokazatelj napretka ali i propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva, tako je i uvjetovana dostupnošću, učinkovitošću, racionalnosti i primjerenosti gerijatrijske zdravstvene skrbi u zadovoljenju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti hrvatskog starijeg pučanstva.

stariji ljudi ; zdravlje

Recenzija GERONTOLOŠKI ZDRAVSTVENO-STATISTIČKI POKAZATELJI ZA HRVATSKU 2002./ 2003. GODINE Demografski pokazatelji za Hrvatsku ukazuju na apsolutni i relativni porast udjela starog u ukupnom pučanstvu. Samo od 2001., popisne, do 2003. godine (procjena 30.06. 2003.g.) postotak starijih od 65 godina u ukupnom pučanstvu porastao je od 15, 6% na 16, 4%. Progresivno raste i udio starijih od 80, odnosno 85 i više godina. Takva demografska kretanja, niski natalitet i povećanje udjela starijeg pučanstva, osim što utječu na sve segmente društva, gospodarsku situaciju, znatno opterećuju zdravstvenu službu i socijalnu skrb te mirovinske fondove što osjetno povećava i gerijatrijsku potrošnju. Zbog toga je nužno raspolagati odgovarajućim gerontološkim pokazateljima ne samo demografskim, nego i onima morbiditeta i mortaliteta, korištenju zdravstvene službe, zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijeg pučanstva. Sve to u svrhu očuvanja i poboljšanja zdravlja starijih koliko je to god duže moguće, odgovarajuće organizacije svih razina zdravstvene zaštite: primarne, specijalističko- konzilijarne i stacionarne, posebice gerijatrijskih ustanova, kućnog lij