hrvatski

Ispitivanje stupnja onečišćenja pšenice i brašna plijesnima vrste Aspergillus flavus i A. albus

U radu je ispitan stupanj onečišćenja pšenice i brašna plijesnima. Posebna pozornost posvećena je plijesnima vrste Aspergillus flavus i A. albus, mogućim producentima aflatoksina i citrinina. Mikološki je ispitano 18 uzoraka pšenice iz silosa mlina i 53 uzorka proizvedenog brašna, Kochovom metodom agarnih ploča, na Czapekovom agaru kao podlozi za izolaciju i determinaciju plijesni. Pšenica je bila prosječno onečišćena s 5, 5×103 kolonija plijesni u 1 g uzorka, a brašno s 2, 2 x 102 kolonija plijesni u 1 g. Brašna viših tipnih brojeva sadržavala su više kolonija plijesni, što se i očekivalo. U uzorcima pšenice i brašna prevladavale su vrste rodova: Aspergillus (s 68, 90%), Penicillium (s 17, 44%) i Fusarium (s 6, 09%). Mnoge vrste ovih rodova plijesni poznati su producenti mikotoksina. Slijede, po brojnosti, vrste rodova Mucor (s 2, 44%), Alternaria (s 1, 95%), Rhizopus (s 0, 49%), Cladosporium (s 0, 49%), Absidia (s 0, 37%) i Trichoderma (s 0, 12%). Prisutnost plijesni vrste Aspergillus flavus, poznatog producenta aflatoksina - hepatotoksina, ustanovljena je u 27, 78% uzoraka pšenice i u 13, 21% uzoraka brašna. Uočeno je značajno onečišćenje pšenice i brašna vrstom Aspergillus albus, mogućim producentom citrinina - nefrotoksina. Navedena plijesan ustanovljena je u 11, 11% uzoraka pšenice i čak u 67, 92% uzoraka brašna. Kako se plijesni i njihovi metaboliti brašnom mogu unijeti u razne prehrambene proizvode, mikološkoj i mikotoksikološkoj ispravnosti pšenice i brašna treba obratiti zasluženu pozornost.

pšenica; brašno; plijesni Aspergillus flavus; Aspergillus

nije evidentirano

engleski

Contamination degree of wheat and flour by species moulds Aspergillus flavus and A. albus

U radu je ispitan stupanj onečišćenja pšenice i brašna plijesnima. Posebna pozornost posvećena je plijesnima vrste Aspergillus flavus i A. albus, mogućim producentima aflatoksina i citrinina. Mikološki je ispitano 18 uzoraka pšenice iz silosa mlina i 53 uzorka proizvedenog brašna, Kochovom metodom agarnih ploča, na Czapekovom agaru kao podlozi za izolaciju i determinaciju plijesni. Pšenica je bila prosječno onečišćena s 5, 5×103 kolonija plijesni u 1 g uzorka, a brašno s 2, 2 x 102 kolonija plijesni u 1 g. Brašna viših tipnih brojeva sadržavala su više kolonija plijesni, što se i očekivalo. U uzorcima pšenice i brašna prevladavale su vrste rodova: Aspergillus (s 68, 90%), Penicillium (s 17, 44%) i Fusarium (s 6, 09%). Mnoge vrste ovih rodova plijesni poznati su producenti mikotoksina. Slijede, po brojnosti, vrste rodova Mucor (s 2, 44%), Alternaria (s 1, 95%), Rhizopus (s 0, 49%), Cladosporium (s 0, 49%), Absidia (s 0, 37%) i Trichoderma (s 0, 12%). Prisutnost plijesni vrste Aspergillus flavus, poznatog producenta aflatoksina - hepatotoksina, ustanovljena je u 27, 78% uzoraka pšenice i u 13, 21% uzoraka brašna. Uočeno je značajno onečišćenje pšenice i brašna vrstom Aspergillus albus, mogućim producentom citrinina - nefrotoksina. Navedena plijesan ustanovljena je u 11, 11% uzoraka pšenice i čak u 67, 92% uzoraka brašna. Kako se plijesni i njihovi metaboliti brašnom mogu unijeti u razne prehrambene proizvode, mikološkoj i mikotoksikološkoj ispravnosti pšenice i brašna treba obratiti zasluženu pozornost.

wheat; flour; moulds; Aspergillus flavus; Aspergillus albus

nije evidentirano