hrvatski

Endemska gušavost u školske djece na otoku Krku

U ovom istraživanju pregledano je 1975 školske djece, životne dobi od 7-19 godina na otoku Krku i 2160 školske djece u obim kontrolnim skupinama odnosno na otocima Cres, Lošinj i Rab. Cilj istraživanja bio je utvrditi stanje gušavosti na otoku Krku, koncentraciju KJ u kuhinjskoj soli, razinu urinarne ekskrecije joda, koncentracije TSH, te u ispitanika s povećanom štitnjačom volumen štitnjače ultrazvučnim pregledom, razine T3 i T4, vitamina A i E u plazmi, kao i razinu tireoidnih antitijela. Prevalencija gušavosti u školske djece na otoku Krku u dobi od 7-19 godina iznosila je 29.8 posto. To otok Krk svrstava u područja s umjerenom do težom endemskom gušavošću. U kontrolnoj skupini školske djece s otoka Cres-Lošinj i Rab, prevalencija je iznosila 15.7 posto {to je statistički značajna razlika u odnosu na otok Krk. Gušavost je najčešće bila izražena u stupnju 1A, zatim 1B, a najmanje u stupnju 2. Iz rezultata istraživanja vidljivo je da je u područjima s većom prevalencijom gušavosti (otok Krk u odnosu na kontrolnu skupinu) razina ekskrecije joda u urinu nije bila statistički značajno niža nego u područjima s nižom prevalencijom gušavosti. Ta razlika nije uočena niti u odnosu na stupanj povećanja štitnjače u školske djece otoka Krka. Međutim razina TSH bila je veća u djece s otoka Krka nego u djece kontrolne skupine. Isto tako, bez obzira na stupanj povećanja štitnjače prosječne vrijednosti retinola, karotenoida i tokoferola u plazmi djece s povećanom štitnjačom bile su statistički značajno niže od referentnih vrijednosti. Prema tome, porast prevalencije gušavosti na otoku Krku u odnosu na prethodno razdoblje kao i prevalencija na razini umjerene i teže endemske gu{avosti govori u prilog deficita joda u prehrani te upućuje na potrebu povećanog jodiranja kuhinjske soli, kako za ljudsku tako i životinjsku uporabu. Svakako bi u daljnjim istraživanjima valjalo ispitati unos selena i goitrogenih čimbenika.

struma; jod; školska djeca; prehrana

nije evidentirano