hrvatski

Mortalitet i morbiditet gerijatrijskih bolesnika od neuroloških bolesti u Hrvatskoj

Neurološke bolesti u starijih ljudi, posebice moždana kap, posljedice cerebrovaskularne bolesti te Alzheimerova bolest, postaju vodeći javnozdravstveni problem današnjice, kako u razvijenim tako sve više i manje ekonomski razvijenim zemljama svijeta. Demografske projekcije pokazuju da će do 2025. godine u Hrvatskoj udio starijih ljudi dosegnuti visokih 27, 4% s daljnjim porastom očekivanog trajanja života koje za 2002. godinu iznosi 78, 6 godina za žene i 71, 0 godine za muškarce. Struktura korištenja zdravstvene zaštite time je promijenjena, s izrazitim povećanjem gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Gerontološko-javnozdravstvena analiza mortalitetne strukture osoba starijih od 65 godina ukazuje, upravo u skupini bolesti cirkulacijskog sustava, po pojedinačnim vodećim dijagnozama u Hrvatskoj u 2003. godini, na inzult (I64) nespecificiran kao krvarenje ili infarkt koji se nalazi na prvom mjestu u toj skupini bolesti. Sustavnim utvrđivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem negativnog zdravstvenog ponašanja, koje dovodi do razvoja cirkulacijskih i neuroloških bolesti u starijoj dobi, primjenom Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude moguće je smanjiti učestalost, a time i rastuću pojavnost imobilizacijskog gerijatrijskog sindroma. Doktor obiteljske/opće medicine ima ključnu ulogu u primjeni Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe, osobito u palijativnoj gerijatrijskoj skrbi, u cilju očuvanja funkcionalne sposobnosti neurogerijatrijskih bolesnika i njihovih obitelji.

program primarne ; sekundarne i tercijarne prevencije za starije ; neurološke bolesti

nije evidentirano