Naslov
Podbare : potencijalno područje reintrodukcije Dalmatinskog pelikana
(Podbare : potential locality for Dalmatian pelican reintroduction)

Autori
Mužinić, Jasmina ; Purger, Jenő J.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij Rijeka Krka i Nacionalni par "Krka" : prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak : knjiga sažetaka / Marguš, Drago - Šibenik : Javna ustanova "Nacionalni park Krka", 2005, 28-28

ISBN
953-97632-5-8

Skup
Simpozij Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka" : prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 05.10.2005. - 08.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
predatori ptica; umjetna gnijezda; Dalmatinski pelikan; Pelecanus crispus; Podbare; rijeka Krka; Hrvatska
(bird predators; artificial nests; Dalmatian pelican; Pelecanus crispus; Podbare; river Krka; Croatia)

Sažetak
U posljednje vrijeme konzervacijska biologija u svijetu nastoji prirodu vratiti u što je moguće sličniji oblik postojanja iz prošlosti. U Hrvatskoj, jedan od takvih pokušaja odnosi se na obogaćivanje ornitofaune vraćanjem regionalno izumrle ptice, dalmatinskog pelikana, Pelecanus crispus. U okviru multidisciplinarnog projekta osim originalnog područja gniježđenja u delti Neretve, mogućnost povratka istražuje se i na drugim potencijalnim lokalitetima, kao što je uvala Podbare (Čulišićke bare) na rijeci Krki. Ustanovljavanje ekoloških uvjeta potrebnih za trajnu održivost kolonije dalmatinskog pelikana su obuhvatila istraživanja postojanja predatora koji bi ugrozili legla te antropogenog utjecaja koji bi ugrozio mir ove osjetljive vrste u vrijeme gniježđenja. Istraživanja su provedena u 2004. i 2005. godini, a ujedno su obuhvatila kvalitativan i kvantitivan sastav ptica u proljetnom, ljetnom i jesenskom razdoblju. Istraživanja predatora provedena su eksperimentalnom metodom, rabljenjem umjetnih gnijezda i legla postavljenih u tri tipa staništa: u tršćaku, močvarnoj te mezofilnoj livadi. Predatori su u najvećem broju slučajeva bile ptice, a najveća predacija bila je u močvarnoj livadi. Istraživanja antropogenog utjecaja pokazala su stalnu prisutnost čovjeka na cijelom području: radovi u polju, šetnje sa psima, prolaženja čamcima kroz tršćak. Paljenje trske i druge vegetacije, sječa šume i šiblja te odbacivanje krutog otpada su vidljivi primjeri grubog narušavanja prirode u zaštićenom području Nacionalnog parka Krka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA