hrvatski

Elite znanja u društvu (ne)znanja

Knjiga je po svojoj naravi prvi istraživački izvještaj koji donosi osnovne rezultate istraživanja izvedenih u sklopu realizacije projekta Elite znanja u znanstvenom i tehnološkom razvoju, što je realiziran u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Osnovne znanstvene zadaće projekta su se, dakako, protezale i na svako od četiriju provedenih empirijskih istraživanja. To su: a) istraživanje socijalnih i kognitivnih aspekata znanstveničke profesije provedeno poštanskom anketom, na slučajnom uzorku od 915 istraživača, u jesen 2004 godine ; b) prva web-anketa primijenjena na hrvatskoj znanstvenoj populaciji, kojom se ispitivalo profesionalne i psihosocijalne značajke te mišljenja znanstvenika iz prirodoslovlja i društvenih znanosti, provedena u kasnu jesen 2004. godine, uz odaziv 480 ispitanika ; c) anketiranje 212 menadžera iz 119 hrvatskih poduzeća kojim su, u sklopu šireg istraživanja Instituta provedenoga za potrebe nekoliko projekata u proljeće 2004. godine, ispitivane socijalne i profesionalne značajke menadžera ali i karakteristike i performanse poduzeća ; d) analiza sadržaja - kvantitativno istraživanje zastupljenosti i karakteristika napisa o znanosti u najčitanijim dnevnim listovima u zemlji - Jutarnjem listu i Večernjem listu, tijekom siječnja i veljače 2005. godine. Knjiga se sastoji od tri dijela koji govore o trima ključnim aspektima društva znanja, ili manje preuzetno rečeno, o aspektima znanstveno-tehnološkoga razvoja: proizvodnji znanja, proizvođačima znanja te odnosu javnosti i znanosti. Svaki od njih donosi po dvije, tematski tješnje povezane studije. Prvi dio knjige tematizira proizvodnju znanja na dva načina - kao proizvodnju znanstvenih spoznaja i (tehnoloških) inovacija. I jedan i drugi tip proizvodnje znanja bitan je za nacionalni inovacijski sustav, bio on već izgrađen ili je tek u (pra)inicijalnim fazama, kao u Hrvatskoj. U prvom se tekstu Znanstvena proizvodnja i produktivnost analiziraju i način i značajke znanstvene proizvodnje, ali i objavljivačka produktivnost istraživača, na temelju podataka dobivenih na slučajnom uzorku hrvatske istraživačke populacije (915 ispitanika), uz brojne usporedbe s rezultatima istraživanja iz 1990. godine. Drugi rad Inovacije i "društvo znanja" fokusiran je na inovativnost i inovacijski potencijal 119 hrvatskih poduzeća s popisa od "400 najvećih", a temelji se na brojnim podacima koje su o svojim poduzećima dali menadžeri, članovi poslovodnih odbora, u posebnom istraživanju menadžerske elite unutar istraživanja cijele hrvatske populacije. Drugi dio knjige se bavi proizvođačima ili "tvorcima znanja", preciznije istraživačkim kadrom kao ključnim nositeljima znanstvene proizvodnje. Prilozi se temelje na rezultatima empirijskog istraživanja na uzorku cijele znanstvene populacije (915 ispitanika). Prvi rad Socijalni profil znanstvenika i njegove mijene (1990.-2004.) predstavlja sveobuhvatnu komparativnu analizu najrelevantnijih sociodemografskih, profesionalnih, kontekstualno-organizacijskih i obiteljsko-materijalnih obilježja hrvatskoga istraživačkog potencijala u dva vremenska presjeka - uoči tj. početkom tranzicije te četrnaest godina kasnije. Napuštanje znanstvenog poziva i/ili znanstvene karijere u Hrvatskoj analiza je izuzetno važnih, a svakako i provokativnih pojava bijega iz znanosti i odlaska znanstvenika u inozemstvo, pri čemu se analiziraju namjere napuštanja zemlje ili znanosti, također usporedbom predtranzicijskih i najnovijih podataka. Treći dio knjige prezentira novi podtemat u hrvatskim istraživanjima znanosti, a to je odnos javnosti i znanosti. Prva istraživanja započinju otvaranjem dvaju ključnih pravaca u studijama odnosa javnosti i znanosti - javnim, političarskim, manadžerskim i znanstveničkim viđenjima znanosti te medijskom slikom znanosti. Prilog Znanost u očima javnosti i znanstvenika donosi usporednu analizu javnih i znanstveničkih percepcija znanosti na temelju dvaju istraživanja - na spomenutim uzorcima odrasloga hrvatskog stanovništva i istraživačke populacije (2.160 i 883 ispitanika koji su kompletno popunili pitanja). Rad Slika znanosti u dnevnom tisku: popularizacija ili marginalizacija? prikazuje (kvantitativne) rezultate analize sadržaja na temelju dvomjesečnog praćenja najčitanijih dnevnih listova u zemlji - učestalost napisa o znanosti, napose znanstvenih vijesti i komentara znanstvenika, kao i njihove glavne značajke te tretman u ovim tiskovinama.

elite znanja; društvo znanja; proizvodnja znanja; znanstvena produktivnost; inovacije; socijalni profil znanstvenika; potencijalni odljev iz znanosti; potencijalni odljev iz zemlje; percepcije znanosti u javnosti; znanost u dnevnom tisku

nije evidentirano